Od elementarnih nepogoda, do ljudskih katastrofa, bolesti i ratova, prva asocijacija je panika i spašavanje vlastitog života. Ipak, studija Instituta Max Planck pokazuje upravo suprotno - vjerojatnije je da će ljudi ostati pribrani u takvim situacijama te se koncentrirati kako da pomognu onima oko sebe. Tako katastrofe jačaju nesebičnost i povezanost među ljudima, piše <a href="http://listverse.com/2014/08/28/10-scientific-studies-to-increase-your-faith-in-humanity/">Listverse</a>.
|
Foto: Reuters/Pixsell
Djeca su od samog rođenja inteligentna, ali i imaju urođen smisao za ono što je ispravno, a što pogrešno, pokazuje studija Sveučilišta Yale. U njoj su znanstvenici prikazali predstavu s lutkama djeci do 2 godine starosti, od kojih su neke lutke glumile dobre, a neke loše likove. Čak 80 posto djece željele su nakon predstave dobru lutku, dok su onim lošima oduzimale bombone i davale ih "dobrima".
|
Foto: Fotolia
Ljudski je mozak programiran da bude empatičan i prijateljski nastrojen - zbog toga osjećamo žaljenje zbog ljudi u nevolji ili tugu zbog nesreće bližnjih. Prema studiji Sveučilišta Virgina, gledajući fotografije i snimke na kojima se neznancima nanosi bol, kod ljudi se aktivira dio mozga koji reagira na prijetnju, kao da je upućena njima samima. To omogućuje da se sinkroniziramo s drugima, širimo svoje veze i kao vrsta si osiguramo preživljavanje.
|
Foto: Fotolia
Prema istraživanju američke Poslovne škole Wharton, najveća motivacija da ljudi rade dobra djela su upravo ona dobra djela koja su već napravili. Tako će ljudi koji su sudjelovali u humanitarnim aktivnostima, poput volontiranja, trostruko češće ponovno to činiti za razliku od onih koji to nikad nisu radili, ponajprije jer su svjesni kakav dobar osjećaj kroz to dobivaju.
|
Foto: REUTERS
Lako je pretpostaviti da ljudi žele ratovati zbog svoje agresivne prirode, no istina je kako je većina ljudi danas miroljubivo raspoložena, ističe psiholog Steven Pinker. On analizom raznih podataka dokazao kako je moderno doba najmirnije s najmanjim brojem sukoba otkako postoje ljudi. Medijska dostupnost i informiranost samo je te sukobe više približila ljudima, pa mislimo da ih ima više. Također, znanstvenici vjeruju da nakon 2050. g. na svijetu više uopće neće biti sukoba.
|
Foto: REUTERS/PIXSELL
Suprotno mišljenju kako je evolucija ljudi završila, znanstvenici sa Sveučilišta Wisconsin su otkrili da moderni ljudi evoluiraju većom brzinom nego ikad prije u povijesti. Primjerice, fizičke su se značajke ljudi u proteklom mileniju promijenile 100 puta više nego kod naših predaka prije milijun godina. Primjeri ubrzane evolucije je i rastuća otpornost Afrikanaca na malariju, sve češće prilagodljivost na laktozu iz mlijeka...
|
Foto: Fotolia
Prema studiji Sveučilišta Stanford, većina ispitanika bi, da mogu, odabrala supermoći kojima bi mogli pomoći čovječanstvu. Time bi sami postali heroji, no ipak njihova motivacija nije isključivo sebična, tvrde znanstvenici. Tako su u simulacijama sa supermoćima ljudi redovito birali one scenarije i moći s kojima mogu pomoći drugima, a ne sami se obogatiti ili učiniti sebi život lakšim.
|
Foto: Allmoviephoto
Sa nasiljem, ratovima, dikriminacijom i mržnjom se susrećemo svaki dan, no ove će vam studije otkriti da postoji puno onog dobrog u ljudima i njihovom altruizmu
Vjerujem ja ljudima, ima ih zbilja vrijednih povjerenja, no ipak najviše vjerujem sebi.:)
ToniŠantić
02.09.2014.
Kristovu sjedbeniku ne treba vjera u ljude, oni su od prvoga bili slabo vjerni. Ali tko vjeruje u Krista neće nikad odustat od vjere u ljude ma kakvi oni bili.
melidony
02.09.2014.
Lijepo,naravno.Ali nažalost ,(kada barem nebi bilo tako,) svih sedam naslova teksta ,kraj tih sedam fotografija. vrlo često,u stvarnosti imaju i proporcionalno obrnuti realitet ,koji su mnogi doživjeli,što je rezultiralo gubitkom povjerenja u ljude.Kolika doza tuge u očima djeteta je samo primjer,