Ljudima prilično dobro polazi za rukom utvrditi je li netko bolestan i treba li ga zaobilaziti, zaključili su švedski znanstvenici na temelju istraživanja u kojemu su ispitanicima davali fotografije ljudi s pitanjem misle li da je ta osoba bolesna. Suočeni s fotografijama bolesnih i zdravih ispitanici su s 81-postotnom točnošću izdvojili bolesne osobe, objavio je tim švedskog instituta Karolinska u Stockholm.
Tim predvođen neuroznanstvenikom Johnom Axelssonom zarazio je bakterijom koli, koja izaziva upalni odgovor, dobrovoljce dok je kontrolna skupina dobila placebo injekciju. Dva sata nakon injekcije dobrovoljci su fotografirani i potom su slike pokazane sudionicima istraživanja.
Znanstvenike je zanimalo i koja su specifična obilježja pomogla ispitanicima da odrede jesu li ljudi na fotografijama bolesni ili zdravi. U drugom krugu istraživanja fokusirali su se na vizualne simptome bolesti na licu.
To je uključivalo blijede usnice i ten, sjajnu ili prošaranu kožu, spuštene kutove usana i otečene ili crvene oči. S iznimkom sjajne ili prošarane kože svi su ispitanici naveli preostale faktore kao one na temelju kojih su prepoznali bolesne na fotografijama.
Znanstvenici u radu objavljenom u stručnom časopisu Proceedings of the British Royal Society B upozorili su da oslanjanje samo na vizualnu analizu može biti pogrešno. Lica tužnih ili umornih osoba primjerice mogu biti zamijenjena za bolesna. Taj fenomen koincidira s drugim studijama koje sugeriraju da se u društvu često izbjegavaju umorni ljudi.