To je to što me zanima!

Otrovne ribe Jadrana: Prijete svima, a posljedice su bolne!

Ubod otrovnih riba koje susrećemo u Jadranu prate otekline, crvenilo, vrtoglavica i nepodnošljiva bol. U težim slučajevima ubodi mogu uzrokovati probleme sa srcem
Vidi originalni članak

Na sam spomen opasnosti iz dubina mnogima od vas prvo će  na pamet pasti morski psi. Pred očima će vam se pojaviti njihove peraje  koje vire iznad površine mora i oštri zubi koji jedva čekaju da nešto 'gricnu'. 

Opasnije od morskih pasa

Istina je ipak malo drugačija. Posljednji napad morskog psa sa smrtnim posljedicama u Hrvatskoj dogodio se davne 1974. godine. S druge pak strane ubodi otrovnih riba, pogotovo ljeti događaju se svakodnevno. 

Osim riba koje na sebi imaju otrovne bodlje u Jadranu žive ribe koje imaju otrovan ugriz ili pak  ribe koje imaju otrovno meso.

Žrtve mogu bit svi. Od kupača koji na njih slučajno nagaze, neiskusnih turista i neopreznih ribolovaca koji stradavaju skidajući ih s udica ili jedući njihovo meso do iskusnih 'gastronoma' koji se ubodu slučajno, čisteći otrovne ribe.

Najotrovnije ribe koje žive u Jadranu su: 

Morski pauk

Postoje četiri vrste morskog pauka ( bijelac, crnac, žutac i mrkulj). Sve četiri žive u Jadranu i to na svim terenima ( pijesak, mulj, kamen). Otrovne su njihove bodlje koje se nalaze na leđnoj peraji i u škrgama. Ubrzo nakon što se ubodete osjetit ćete neopisivu bol koja će se povećavati do nepodnošljivosti.

Škrpina / škrpoć

Čest ulov ribara koji love mrežama i podvodni ribolovci. Ribe su to koje mogu narasti do 40 cm, a slično kao kod paukova otrovne su im bodlje. Otrov škrpina odnosno škrpoća je slabiji nego kod paukova, a najčešći simptom je manja bol i crvenilo.

Žutulja

Žutulja na repu ima bodlju koja je povezana s otrovnim žlijezdama.  Kada je ugrožena može bit nezgodna. Budući da je čest ulov na parangalima najčešće žrtve su neoprezni ribari koje ova riba ubode prilikom skidanja s udice. 

Prilikom uboda u ljudski krvotok ispušta otrov. Kao i kod pauka ubod je bolan, a može izazvati srčanu aritmiju, otežano disanje  i vrtoglavicu. Postoji nekoliko vrsta žutulja, a u Jadranu najčešća je obična žutulja ( Dasyatis pastinaca )

Golub Kosir

Golub Kosir najpoznatija je vrsta goluba u Jadranu, i najzastupljenija. Može narasti do 2,5 metra odnosno šezdesetak kilograma. Kao i žutulje imaju nazubljene bodlje koje su otrovne. Čovjeka napadaju u samoobrani, a najčešće žrtve su neoprezni ribari. 

Naime, golub kosir koji je ulovljen pokušava se braniti mlaćenjem repa na čijem vrhu se nalazi 10-ak centimetara dugačka bodlja. Ako ga ubode kod čovjeka izaziva bol, a otrov može djelovati na srce i krvne žile.

Murina

Murine su ribe koje imaju tijelo poput zmija koje može narasti oko jednog metra odnosno težiti oko osam kilograma. Žive skrivene na kamenom dnu, a poznate su kao agresivne ribe velikih zuba i jakog ugriza. 

Najčešće žrtve su neoprezni ribari koji ih skidaju s parangala ili ronioci koji im se pokušavaju približiti i uhvatiti rukama. Umjesto bijegom murina će uzvratiti napadom.

KOMPLETAN POPIS OTROVNIH RIBA  JADRANA

Ubod otrovnih  riba prate otekline, crvenilo, vrtoglavica i nepodnošljiva bol. U težim slučajevima ubodi mogu uzrokovati probleme sa srcem i disanjem.

Prva pomoć u slučaju uboda

 Kako bi posljedice bile što blaže važno je  ubodenoj osobi na vrijeme pružiti prvu pomoć i ubodeno mjesto nastaviti liječiti.

Dr. Duško Wölfl u brošuri 'Otrovne ribe hrvatskog Jadrana'  navodi kako nakon uboda ranu treba isprati hladnom slatkom ili morskom vodom. Ranu je dobro što prije zarezati i isisati kako se otrov ne bi proširio po tijelu.

 Podvezivanje rane, da se spriječi širenje otrova krvotokom  treba izvesti pažljivo. Podvez treba postaviti što bliže rani. Podvez treba povremeno popuštati i paziti da se ne spriječi cirkulaciju. 

Budući da su svi riblji otrovi  termolabilni što znači da ih visoka temperatura uništava ubodenim osobama kao prva pomoć preporučuje se da ubodeno mjesto što prije urone u toplu vodu zagrijanu do temperature koju mogu izdržati i držati je u njoj od 30 do 90 minuta.

Spremate se na godišnji? Upoznajte opasnosti iz dubina

Idi na 24sata

Komentari 14

  • Misy 19.09.2021.

    Lako je za pauka i skarpina ali paun i fugu he uzas

  • Palamudan 08.08.2013.

    i kakvo isisavanje i podvezivanje .to se radilo sredinom prošlog stoljeća . danas je dokazano da te metode ne pomažu kod takvih incidenata a podvezivanje se radi samo u slučaju arterijskog krvarenja npr.nasilnih amputacija.ne bi bilo zgoreg da se malo educirate prije nego napišete takve zastarjele informacije.kaj ćeš isisavat otrov i kad te zmija ugrize.jesi pao s marsa?

  • Palamudan 08.08.2013.

    pa nećeš su valjda upiknuti na otrovnu ribu u šodolovcima na bajeru

Komentiraj...
Vidi sve komentare