Možda će zvučati nevjerojatno, ali internet nije doprinio učestalijem odugovlačenju. Grčki pjesnik Heziod još je 800. godine pr. Kr. upozoravao ljude da ne odgađaju obaveze za sutra, a rimski konzul Ciceron odugovlačenje je nazvao „mrskim“ u vođenju poslova. Psiholog Joseph Ferrari sa Sveučilišta DePaul pionir je u istraživanju odugovlačenja, odnosno prokrastinacije, i prema njemu čak 20% ljudi kronični su prokrastinatori. – Odugovlačenje nema veze s organizacijom vremena. Reći kroničnom prokrastinatoru da jednostavno napravi što mora isto je kao i reći depresivnoj osobi da se samo razveseli. – objašnjava Ferrari.
Odugovlačite li više nego Leonardo Da Vinci?
Prokrastinatori u svoju obranu često kažu da nije važno koliko im vremena treba da obave zadatak sve dok ga na kraju ne obave, a drugi tvrde da ionako funkcioniraju bolje pod stresom. Postoje razlike u vrsti prokrastinatora. Oni kronični imaju stalne probleme s dovršavanjem zadataka, dok situacijski prokrastinatori odgađaju zadatke ovisno o situaciji. Kroz povijest su postojala dva pogleda na odugovlačenje. Po jednom su oni koji odugovlače lijeni i apatični, a u antičkom Egiptu odugovlačenje je bilo odlika velikih mislilaca koji jednostavno znaju "kada je pravo vrijeme".
Profesor menadžmenta sa Sveučilišta u Pennsylvaniji Adam Grant govori da je odugovlačenje zapravo moćan alat kojim se koriste mnogi uspješni ljudi te da je znak kreativnosti. Steve Jobs bio je jedan od poznatih prokrastinatora pa bi odgađanjem poslova oslobodio vrijeme za smišljanje novih ideja. Uz njega, mnoge svjetski poznate ličnosti bile su poznate po odugovlačenju, npr. Bill Clinton, arhitekt Frank Lloyd Wright, Franz Kafka, pa čak i Leonardo Da Vinci, kojemu je za dovršetak Mona Lise trebalo čak 16 godina. Donosimo vam tri prednosti koje možete imati unatoč odugovlačenju.
1. Potiče kreativno razmišljanje
Dr. Jihae Shin sa Sveučilišta Wisconsin provela je istraživanje u kojem je od sudionika tražila da smisle nove poslovne ideje. Dio sudionika odmah je započeo s osmišljavanjem, a ostali su najprije pet minuta igrali video-igre. Rezultati su pokazali da je skupina koja je igrala igre imala 28% kreativnija rješenja. – Kada odugovlačite, mozgu dajete vrijeme da promisli o svim okolnostima i potencijalnim pristupima problemu, a dajete mu i potrebnu pauzu. – objašnjava doktorica Shin. Profesor menadžmenta sa Sveučilišta u Pennsylvaniji Adam Grant govori da je odugovlačenje zapravo moćan alat kojim se koriste mnogi uspješni ljudi i da je znak kreativnosti.
2. Izoštrava mentalni fokus
Istraživanje Sveučilišta Stanford pokazalo je da ljudi koji pokušavaju istovremeno raditi više aktivnosti čine više grešaka, teže pamte detalje i u pravilu im treba duže za ispunjavanje zadatka. Zato čekanje do posljednjeg trenutka prije obavljanja zadatka može spriječiti takve greške i pomoći u fokusiranju na rješavanje jednog zadataka do kraja. Kada konačno dođe vrijeme da izvršite zadatak nakon odugovlačenja, imat ćete manje distrakcija i bit ćete fokusirani.
3. Smiruje um
Naizgled se čini kako odugovlačenje uzrokuje stres, ali istraživanje iz časopisa The Journal of Social Psychology pokazalo je da u vezi s tim postoji razlika između aktivnih i tradicionalnih prokrastinatora. Aktivni, oni koji preferiraju raditi pod pritiskom i samovoljno odugovlače, prema ovom istraživanju, osjećaju manje stresa nego tradicionalni prokrastinatori koji se ne znaju nositi s vlastitim odugovlačenjem. Aktivni se nakon odugovlačenja vraćaju zadatku bistre glave i motivirani da ga dovrše
Leonardu Da Vinciju zasigurno ne zamjerate što mu je trebalo 16 godina za dovršetak Mona Lise? Nemojte onda ni sebi zamjeriti malo odugovlačenja sve dok obavezu na kraju i ispunite. Ponekad odugovlačenje znači da ćete zadatak u konačnici obaviti bistrijeg uma i učinkovitije, a moguće je da vam je bila potrebna i kratka pauza od posla. Dok god odugovlačite, to znači da niste u potpunosti odustali, a to je osobina uspješnih ljudi.