Božić se nekada slavio skromno i ponizno, a običaji su se prenosili s generacije na generaciju. Hrvati su u prošlosti imali bogatu božićnu tradiciju, koju su dobrim dijelom zadržali do danas. No, što mislite, kako bi vaše dijete reagiralo kada bi ga umjesto novog mobitela pod borom dočekala jabuka, što je prije i bio običaj darivanja u nekim krajevima Lijepe Naše? Donosimo vam kako se Božić nekada slavio u hrvatskim regijama.
Jabuka kao božićni poklon u Zagorju
Badnjak u Zagorju nekada je počinjao tako što bi domaćin ili gazda kuće unio slamu u dom te blagoslovio ukućane i cijelo domaćinstvo. Kraj dana i polnoćku najviše su priželjkivale mlade djevojke jer bi dečki poklanjali "jabuke božićnice" djevojci koja im se najviše sviđala.
Na Božić je prvi posjetitelj kuće, tzv. polaznik ili položar, trebao biti krepak i veseo jer bi to domu donijelo sreću, a često su se obitelji unaprijed dogovarale o "slučajnom" posjetitelju kako se ne bi izazvala nesreća.
Pokloni prvo muškoj djeci u Slavoniji
U Slavoniji je nekada bio običaj da na Badnjak žene rano ustaju kako bi na vrijeme stigle počistiti kuću i pripremiti nemrsnu hranu, a muška su djeca posjećivala kuće u susjedstvu kako bi zaželjela plodnu novu godinu. Oni bi najbrži za to dobivali kobasice i slatkiše. Također, na Badnjak bi se uvijek muško dijete prvo darivalo. Prije nego što bi se započelo s večerom, domaćin je unosio krizban (bor), slamu i konjsku ormu, koja bi se stavila pod stol.
- Kod nas je u Slavoniji ostalo još nekih običaja koje ponosno održavamo. Na Badnju večer djeca sa ženama rade jaslice, a kasnije svi zajedno odlazimo blagosloviti hranu u crkvu. Isto tako, u kuću unosimo slamu, na kojoj se djeca igraju, a u ponoć se otvaraju pokloni - govori nam Tomislav (22) iz Pakraca.
Zimzelene grančice u Podravini
U Podravini se, ali i nekim drugim dijelovima Hrvatske, na blagdan sv. Lucije sadila pšenica, koja se na Badnju večer stavljala pod bor. Na Badnjak se jeo posni doručak i odlazilo po bor, koji se kasnije tijekom dana ukrašavao jabukama i ukrasima koji su se izrađivali kod kuće. Osim bora, po domu su se stavljale i dodatne zimzelene grančice, koje su se također ukrašavale.
Isto tako, običaj je bio da domaćin kuće unosi slamu na kojoj se djeca kasnije igraju. Stol se ukrašavao najljepšim plodovima, novcem, a neki su stavljali i pšenicu kako bi bilo svega u izobilju u novoj godini. Također, za Božić se ostajalo s obitelji kod kuće i nije se išlo nikamo.
- Od starih je običaja danas ostalo sijanje pšenice, bor se kiti na Badnjak, nažalost, kupljenim kuglicama, a ne rukotvorinama. Obitelji odlaze zajedno na polnoćku, ali hrana se više ne nosi na blagoslov. Na stol se i dalje stavljaju plodovi i novac te se na Božić ostaje s obitelji - kaže Maria (25) iz Pitomače.
Kruh s novčićem u Dalmaciji
Dalmatinci su već krajem studenog birali janje kojim će se počastiti tijekom blagdana. Svoja su drvca ukrašavali orasima, jabukama, medenjacima i svjećicama. Na božićnom ručku bila je cijela obitelj, a domaćin bi palio božićnu svijeću, koju bi nakon objeda ugasio koricom kruha namočenog u vino. Također, u božićni bi kruh stavljali novčić te bi se on lomio na dijelove, ovisno o tome koliko ima ukućana. Članu koji bi dobio komad s novčićem prognozirani su sreća, zdravlje i bogatstvo u narednoj godini.
- Sjećam se, kad sam bio dijete, da bi se za Badnjak svi okupili u kući u Bruškoj, mom rodnom mjestu, koja je bila grijana ognjem, a mi, djeca, ležali bismo na slami oko vatre i igrali se - sjetno govori Žarko (49) iz Benkovca.
Postoji još jedna zanimljivost kada je riječ o božićnim običajima u Dalmaciji. Naime, na sv. Luciju djevojke bi napisale na 11 papirića imena momaka koje su smatrale poželjnima, a jedan bi ostavile praznim. Svaki dan do Božića palio bi se jedan papirić, a onaj posljednji nosio bi ime budućeg supruga. Ako bi djevojci ostao prazan papirić, to bi značilo da se neće udati.
Sa sigurnošću možemo reći kako se Hrvatska može pohvaliti bogatom božićnom tradicijom koja se u nekim dijelovima još uvijek posebno njeguje.
Osim toga, danas većina gradova organizira prekrasne advente u kojima uživaju svi sugrađani, ali i turisti kojih je svake godine sve više. Odlična hrana, vrhunsko piće i dobra glazba, samo su neke od stvari koje se mogu pronaću u prosincu diljem Lijepe Naše, a vjerujemo kako se nitko nakon dobrog druženja nije žalio na kilogram viška.
A posjećujete li vi koji advent u Hrvatskoj?