U istraživanju koje je provedeno u srpnju ove godine na portalu 24sata među 1974 ispitanika vezano za mirovinski sustav većina građana nije znala da su vlasnici sredstava na osobnom računu iz II. mirovinskog stupa. To je znalo 44,2% muškaraca i 39,6% žena, a starije osobe u dobi od 45 do 54 godine (48,3%) te osobe višeg obrazovanja (47,6%) u prosjeku su bile bolje upoznate s tom informacijom.
Istraživanje je pokazalo i da oko 35% građana uopće ne zna koliko izdvaja u II. stup. Ipak, većina muškaraca i žena zna da se iz plaće izdvaja 5% iznosa za II. mirovinski stup. To zna više od 67% osoba starijih od 44 godine, dok 22,8% osoba mlađih od 35 godina smatra da se za II. stup izdvaja 15% plaće.
Među najstarijima na svijetu
Broj stanovnika u Hrvatskoj već se desetljećima smanjuje. U Hrvatskoj danas živi manje od 4 milijuna stanovnika, a osim toga stanovništvo je demografski staro, što znači da imamo visok udio starijih od 65 godina i, prema nekim pokazateljima, spadamo u skupinu demografski najstarijih populacija na svijetu.
Zbog svega toga sustav generacijske solidarnosti, na kojem se temelji I. mirovinski stup, bilo je potrebno preoblikovati, pa je uveden II. mirovinski stup, koji svakome omogućuje da se sam pobrine za sebe štedeći za mirovinu tijekom radnog vijeka.
U Hrvatskoj je trodijelni mirovinski sustav uveden reformom 2002. godine i prema njemu u I. stup izdvajamo 15% bruto plaće za mirovine sadašnjih umirovljenika, u II. stup 5% bruto plaće, što postaje naša kapitalizirana štednja za mirovinu. Treći je stup jedini dobrovoljan i sami odlučujemo hoćemo li te koliko i kad uplaćivati.
Drugi stup - vlastita štednja
Poslodavac svaki mjesec uplaćuje 5% mirovinskog doprinosa iz vaše bruto plaće na vaš osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Tako je propisano Zakonom o doprinosima te se ne može ulagati ni više ni manje. Novac se uplaćuje u fond koji ste sami odabrali ili vam ga je dodijelio REGOS pri prvom zaposlenju.
Prema našem istraživanju, više od polovice zaposlenih samo je odabralo fond. Za većinu onih s manje od 10 godina staža obvezni fond je odabrao REGOS (64,8%), a oni s više od 20 godina staža uglavnom su osobno odabrale svoj fond (66%).
Za razliku od uplata u I. mirovinski stup, taj se novac ne koristi za isplatu mirovina današnjim umirovljenicima nego se ulaže na tržištima kapitala.
Primjerice, ako ste zaposleni od 2002. i cijelo vrijeme primate prosječnu plaću u fond kategorije B, do sada ste uplatili 75.616,50 kuna. S prinosima koje je ostvarilo društvo koje upravlja mirovinskim fondom, na vašem osobnom računu nalazi se ukupno 118.617,80 kuna. Vaša zarada iznosi više od 43.000 kuna (izvor: izračun zarade na dan 30. 6. 2019. za građanina koji je bio član fonda MIREX-B od početka reforme, 30. 4. 2002., i cijelo vrijeme ima prosječnu hrvatsku bruto plaću prema statističkim izvješćima o plaći DZS-a).
Kako se oplođuju sredstva?
Novac u II. stupu nije pod državnom kontrolom nego su osnovana društva za upravljanje obaveznim mirovinskim fondovima. Društva se brinu za novac koji uplaćujemo, ali i rade na njegovoj tzv. oplodnji, odnosno ulaganjima podižu iznos mirovine od onoga minimalnog zajamčenog zakonom.
Pri određivanju mirovine mirovinska društva koriste aktuarske modele, koje uvijek iznova testiraju kako bi se izbjeglo da u jednom trenutku nema dovoljno potrebnih sredstava za isplatu mirovina u budućnosti. Ugovor o mirovini predstavlja obvezu da se isplate mirovine bez obzira na stanje sredstava. Sav višak imovine iznad potrebnog pokrića, a koji ostane nakon obračuna, mirovinsko društvo obavezno je pripisati svim sadašnjim korisnicima kroz povećanje mirovine.
Mirovinska društva imaju pravo na naknadu za upravljanje, što im je ujedno jedini prihod, a sva uplaćena sredstava korisnika vode se odvojeno na posebnim računima i nisu niti mogu postati vlasništvo mirovinskog društva.
Što ako ostanem bez posla?
Uplata mirovinskih doprinosa ne prekida se tijekom bolovanja. Za bolovanja do 42 dana mirovinske doprinose uplaćuje poslodavac, a za ona dulja od 42 dana uplatu mirovinskih doprinosa preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Ako ste ostali bez posla i plaće, sve dok ne nađete novi posao, nemate obvezu uplate mirovinskih doprinosa, a sva sredstva koja ste do tada prikupili ostaju na vašem osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu te je cilj fonda ostvarivati prinose na taj novac. Kad se ponovno zaposlite, novi poslodavac nastavlja uplaćivati mirovinske doprinose.
Može li se II. stup ovršiti?
U slučaju smrti osiguranika i pod uvjetom da članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva preminulog člana fonda predmet su nasljeđivanja prema Zakonu o nasljeđivanju. Obvezni mirovinski fondovi ne isplaćuju novac s računa nasljednicima nego na prolazni račun u REGOS, s kojeg se zatim novac isplaćuje nasljednicima.
31% muškaraca i 44% žena ne zna da se sredstva člana mirovinskog fonda ne mogu ovršiti.
Prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv člana mirovinskog fonda ni dio njegove stečajne ili likvidacijske mase. Također, ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv depozitara ili druge osobe niti ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara ili bilo koje druge osobe.