Iako je sasvim normalno osjećati se pomalo nesigurno i prestrašeno zbog posjeta novim mjestima, velika zabrinutost zbog putovanja može s vremenom postati toliko ozbiljna da vas u konačnici može spriječiti da uživate u odmoru - ili da uopće odete nekamo. Ta pretjerana zabrinutost najčešće vodi u anksioznost, što je zapravo jedan od načina na koje vaše tijelo reagira na situacije ili okolnosti koje uzrokuju stres, brigu ili strah.
I premda svatko drugačije doživljava tjeskobu, najčešći simptomi, prema navođenju medicinskog portala Medical News Today, koji mogu upućivati na stanje poznato kao anksioznost zbog odlaska na putovanje uključuju probleme sa spavanjem, nemogućnost kontroliranja zabrinutosti i razdražljivosti zbog putovanja, mučninu, proljev, smanjenu koncentraciju i napadaje panike, a pogotovo kad se nađete u zračnim lukama ili na željezničkim postajama. Jeste li ikada doživjeli nešto od navedenoga?
Najčešći razlozi tjeskobe
Postoji mnogo razloga zbog kojih se nečije razine stresa ili tjeskobe povećavaju kad putuju, a neki su ih psiholozi, kako prenosi Psych Center, grupirali u pet kategorija.
Prva kategorija su iskustva. Vaša zabrinutost zbog odmora može biti rezultat negativnih iskustava vezanih za putovanja. Primjerice, neka su istraživanja pokazala da 65% ljudi razvije tjeskobu prilikom putovanja nakon što su doživjeli veliku prometnu nesreću.
Druga kategorija bili bi strahovi, odnosno fobije - od, primjerice, letenja (aviofobija), skučenih prostora (klaustrofobija), visine (akrofobija), ljudi (antropofobija), stranaca (ksenofobija), otvorenog prostora i javnih mjesta (agorafobija) i tako dalje. I morate imati na umu da vas ovi strahovi ne etiketiraju kao "čudaka" te ih se ne morate sramiti jer, primjerice, otprilike jedna od tri osobe ima određenu razinu straha od letenja.
Do anksioznosti pri putovanju može doći i zbog onoga što pročitamo u vijestima ili čujemo od drugih. I tu se poglavito misli na neka negativna iskustva, poput nesreća, ozljeda, zločina i bolesti na odmoru, koja mogu značajno narušiti nečije psihičko blagostanje. Zbog svega toga nije neobično da neki ljudi počnu povezivati putovanje s tragedijom.
Ta se kategorija obično prelijeva u sljedeću, koja nosi naziv "što ako". Možemo planirati mnogo toga, ali ne možemo planirati sve. Ako dopustite sebi pretjerano razmišljanje o tome što bi se (loše) moglo dogoditi tijekom odmora, vrlo vjerojatno doživjet ćete određene razine tjeskobe.
Također, nije lako napustiti okolinu i rutine koji su nam poznati i sigurni jer je mozak programiran da se drži poznatih navika i da interpretira svaku promjenu kao prijetnju. Promjena zapravo stvara bolno iskustvo u mozgu, slično kao što to radi udarac šakom ili slomljena kost. Taj je instinkt stvoren još u kamenom dobu, kad su naši preci živjeli u surovom okruženju i kad je jedan pogrešan korak mogao dovesti do katastrofe.
Kako smanjiti stres?
Sad kad ste osvijestili razloge koji se kriju iza anksioznosti potaknute putovanjem, možda će vam ubuduće biti lakše nositi se s njom. Recimo, ako ste zabrinuti zbog putovanja jer brinete što će se (loše) dogoditi, napravite detaljan plan. To uključuje planiranje rasporeda pojedinih dana, načina prijevoza i budžeta, ali i osobe od povjerenja kod kuće, koju ćete moći kontaktirati u hitnim slučajevima. Isplanirajte i tko će vam pokriti obveze dok ste odsutni, kao što su briga o kućnom ljubimcu ili biljkama, plaćanje računa, preuzimanje dostave i slično.
Nemojte da vas negativnosti obuzmu, ali isto tako nema previše smisla stalno bez nekog temelja ponavljati sebi "sve će biti u redu". Kako biste bili sigurni da će uistinu i biti u redu, unaprijed se osigurajte od neželjenih situacija uz Putno osiguranje za A1 korisnike, koje pokriva zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezgode, osiguranje prtljage te osiguranje od kašnjenja i otkazivanja leta.
WebMD na svojim stranicama savjetuje i da vježbate opuštanje. Svjesna meditacija prije i tijekom putovanja može vam pomoći da se opustite i usredotočite na pozitivnu stranu, a evo kako je možete uspješno prakticirati:
- Pronađite tiho i mirno okruženje ili stavite čepiće u uši kako biste blokirali okolnu buku te se udobno smjestite.
- Zatvorite oči i opustite se. Počnite duboko disati i pritom se usredotočite na to kako vam se prsa dižu i spuštaju dok dah ulazi u vaše tijelo i izlazi iz njega.
- Osvijestite sebi kako se vaš želudac širi i skuplja sa svakim udahom. Pustite da vam dah teče prirodno, bez prisiljavanja na udisanje i izdisanje.
- Kad god vam se u glavi pojave misli koje vas ometaju, nemojte ih blokirati nego priznajte da su ovdje, ali pokušajte što prije ponovno usmjeriti pažnju na dah.
Ponesite sa sobom i neke zanimljive stvarčice koje će vas zaokupiti i odvratiti vas od stvari koje vam uzrokuju stres. To mogu biti putna izdanja društvenih igara, križaljke, knjige, glazba, filmovi i slično. A naravno, sve bude lakše i kad je uz vas netko bližnji da vas drži za ruku.