Iako je ljudski mozak sposoban za nevjerojatne stvari, ipak nije nepogrešiv. Tako se 2015. godine cijeli svijet bavio jednim pitanjem - je li haljina na fotografiji plavo-crna ili bijelo-zlatna? Samo na Twitteru u više od 10 milijuna tvitova raspravljalo se o boji haljine.
Na kraju su u pomoć pozvani i znanstvenici, koji su potvrdili da je haljina zapravo plavo-crna, ali i objasnili o čemu je riječ. Način na koji percipiramo boju ovisi o načinu na koji percipiramo svjetlo. Fotografija haljine, koja je snimljena mobitelom, imala je mnogo neodgovorenih pitanja što se tiče svjetla. Tako je otkriveno da je većina ljudi koji su haljinu vidjeli bijelo-zlatnu mislila da je fotografija nastala u sjeni.
Kako funkcioniraju optičke iluzije?
Naš mozak nevjerojatno brzo obrađuje podražaje iz vanjskog svijeta i zatim kreira ono što zovemo stvarnost. No stvarnost je zapravo produkt procjena koje je donio mozak, a da je tomu tako, najbolje dokazuju optičke iluzije.
Pronaći jednu znanstvenu teoriju koja će objasniti kako funkcioniraju iluzije gotovo je nemoguće, no općenito je uvažena definicija da do iluzija dolazi kad mozak pogrešno primijeni znanje kako bi tumačio ili pročitao senzorne signale.
Jednostavnije rečeno, naš je mozak na osnovi dosadašnjih iskustava razvio "mapu" s idejama kako bi stvari trebale izgledati, mirisati, kakav okus imati...
Zanimljivo je da ljudi nisu jedina vrsta koja doživljava optičke iluzije. Isto se događa bumbarima, koji preživljavaju zahvaljujući plavome cvijeću. No ako stvorite prostor u kojem prevladava žuto cvijeće i među njime jedan sivi cvijet, bumbar će sivi cvijet interpretirati kao najplaviji cvijet na livadi.
Troxlerov efekt
Ovaj fenomen otkrio je švicarski fizičar Ignaz Paul Vital Troxler još 1804. godine. U ovom slučaju dolazi do toga da mozak prestaje reagirati na podražaje koji su statični, što rezultira time da mrlje nestaju iz naše svijesti. Opustite se i bez treptanja se zagledajte u središte zamućene slike. Nakon nekoliko sekundi slika bi se trebala očistiti od mrlja.
Nemogući trident
Nemogući trident ili, kako ga još nazivaju, nemoguća vilica, prvi put je osvanuo na naslovnici Mad Magazinea iz 1965. godine. Ova optička iluzija funkcionira jer naš mozak automatski rekonstruira 3D oblik i time mu vizualno daje dubinu, koja zapravo nije postojeća na 2D obliku.
Shepardovi stolovi
Kad pogledate sliku stolova, učinit će vam se da gledate dva stola različitih veličina. Lijevi se čini duži, odnosno desni je širi? Pripremite ravnala jer, kad vam kažemo da su sasvim jednakih dimenzija, nećete nam vjerovati. Ovu iluziju prvi je predstavio američki psiholog Roger Shepard u knjizi "Sights" iz 1990. godine. Kao u prethodnom primjeru s nemogućim tridentom, i ovdje je mozak nasjeo na 3D interpretaciju, na koju su ga navukle 2D slike.
Optičke iluzije otkrivaju jesmo li pod stresom
Igrice su dobar način da dovedemo misli u red i time umanjimo osjećaj tjeskobe ili stresa. Japanski profesor psihologije Akiyoshi Kitaoka otkrio je da optičke iluzije djeluju intenzivnije na nas, odnosno brže se "kreću", ako smo pod stresom. Naime, čovjek koji je pod stresom brže će treptati i njegove će oči raditi male, okom nevidljive, kretnje. Provjerite i sami koliko ste pod stresom na primjeru optičke iluzije profesora Kitaoke.
Sad imate vremena za opuštanje
Trenutno svima nama savjetuju ostati kod kuće, zbog čega češće imamo višak slobodnog vremena. Mnogi su to vrijeme odlučili iskoristiti na razne igrice, što je uvijek dobra ideja. Postavljajte izazove svome mozgu, igrajte se s njime jer možda baš vi otkrijete sljedeću viralnu optičku varku te zadate muke i znanstvenicima. Ako ne to, barem ćete rasteretiti misli i opustiti se, što bi nam svima trenutno dobro došlo.