Ako samo 'proguglate' kako su ljudi živjeli prije interneta, vjerojatno ćete dobiti odgovor da su uz pomoć 'stručnjaka' i knjiga dolazili do informacije. Do njih je bilo puno teže doći jer njihovi izvori nisu svima bili toliko dostupni. Umjesto nekoliko klikova na tipkovnici, trebalo je doći do knjižnice i uz pomoć ljubazne tete pronaći knjigu. Nije se moglo izbjeći ni čekanje u redovima na šalteru kako bi postavili samo jedno pitanje, a na koje je danas vrlo lako naći odgovor na internetskim stranicama.
Enciklopedije, knjige i rječnici
Najveća enciklopedija u povijesti napisana je rukom i to vrijeme dinastije Ming u Kini. Imala je čak 11.000 svezaka i 370 milijuna znakova. No, ipak se nismo koristili njome - u prošlom stoljeću je gotovo svako kućanstvo imalo svoju enciklopediju, kao što danas većina ljudi ima računalo. Svi se dobro sjećamo enciklopedije Svijet oko nas i časopisa Drvo znanja. Deseci tisuća seminarskih radova napisani su prema informacijama iz njihovih različitih izdanja. Koliko je odmaknuo razvoj znanja govori i činjenica da su se današnja računala u spomenutoj enciklopediji nazivala "elektronskim mozgovima".
Umjesto Google prevoditelja, prevodilo se uz pomoć rječnika. Za stručne informacije najviše su se koristile knjige. Da su one i danas vrijedan izvor znanstvenih informacija pokazuje lista top knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Na prvom mjestu po broju posudbi je udžbenik Medicinska fiziologija, zatim Biokemija i na trećem mjestu Osnove histologije: udžbenik i atlas.
Pisma i telefoni
Umjesto 'chatanja' ljudi su ranije pisali pisma i slali razglednice, a pismena komunikacija imala je čari, ali i nedostataka. Osoba koja je slala pismo mogla je imati lijep ili ružan rukopis, a primatelj nije imao izbora ako nije znao pročitati poruku. Dodatno uzbuđenje je predstavljalo iščekivanje odgovora.
Znate li onaj osjećaj kad osoba s kojom ste dogovorili sastanak kasni više od pola sata? Prije interneta je to bilo iznimno neprihvatljivo. Telefonom su ljudi unaprijed dogovarali mjesto i vrijeme susreta.
Umjesto traženja informacija na internetu o točnom vremenu, vremenskoj prognozi i sportskim rezultatima, bilo je dovoljno pozvati 981. Telefonska linija općih informacija bila je poput Googlea. Telefonski službenici davali su informacije o tečajnim listama, komunalijama, raznim događanjima u gradu, radnom vremenu trgovačkih centara, stanju na autocestama, položaju ulica i cestovnoj udaljenosti, vremenskoj i bioprognozi, gradovima i državama.
Službenici i stručne osobe
Tražiti medicinski savjet na internetu postalo je učestalo. 'Guglaju' se simptomi, ali i traže savjeti u online grupama i na specijaliziranim portalima. Prije interneta, zbog bolesti se posjećivao liječnik opće prakse koji je na temelju određenih simptoma odredio daljnje pretrage. Zato je doktor u svakom selu, uz učitelja, bio najvažnija osoba.
Važni su bili i uredski i gradski službenici koji nekada imali puno veće značenje u društvu. S vremenom su službenici i sekretari dobili naziv birokrati. Ako doslovno prevodimo riječ birokracija, ona znači 'vladavina pisaćeg stola'.
Pojava interneta i osobnih asistenta
Internet je osigurao nezamislivo brz protok informacija. Moglo bi se reći da tehnologija napreduje takvom brzinom da doslovno jučerašnja otkrića i inovacije ubrzo postaju zastarjeli. Internet je promijenio i način službene komunikacije jer osim mailova postaju dostupni i drugi oblici direktne komunikacije. Najbolji primjer je mogućnost postavljanja pitanja i brzog dobivanja odgovora putem virtualnog asistenta. Time se izbjegava čekanje u redovima, primjerice u bankama.
Ovakvu vrstu usluge moguće je isprobati uz Addiko asistent, koji u realnom vremenu odgovara na pitanja. Riječ je o pouzdanom i pristupačnom servisu uz kojeg se može online dobiti informaciju za koju bi inače morali odvojiti vrijeme i strpljenje za odlazak u poslovnicu banke. Virtualni asistent daje konkretne odgovore na pitanja, a najbolje ga je samostalno isprobati i uvjeriti se u prednosti online komunikacije.