Istraživanje Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje i Hrvatske udruge banaka pokazalo je pokazalo kako su mladi ljudi od 13 do 19 godina financijski pismeni, a što označava kombinaciju financijskog znanja, financijskog ponašanja i financijskih stavova potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka.
Čak 63% tinejdžera ima relativno visoko financijsko znanje kad je riječ o shvaćanju koncepta vremenske vrijednosti novca, odnosno činjenice da novac u sadašnjosti vrijedi više nego isti nominalni iznos novca u budućnosti.
Također, mladi shvaćaju da roditelji nisu samo bankomati koji će ostvariti sve njihove želje nego se moraju i potruditi te sami uštedjeti za ono što si žele priuštiti, a što ih uči odgovornosti prema novcu, ali i sebi i svojim potrebama. Tako ih učimo vrijednim životnim lekcijama.
Kad početi s džeparcem
Uobičajeno je djeci početi davati novac oko 4. ili 5. godine života, no najkasnije do polaska u osnovnu školu, kada djeca mogu samostalno raspolagati tjednim novcem. Tinejdžerima je svakako preporučljivo davati mjesečni džeparac i trebalo bi se pridržavati dogovorene dinamike isplate i iznosa kako bi tinejdžer znao na koliko novca može računati i tako razvijati vještine financijskog planiranja.
Naravno, iznos mora biti prilagođen obiteljskim financijama i potrebama djeteta, a i ponekad je manje više – moraju znati da se za ono što žele i sami moraju potruditi.
- Ubrzo će shvatiti da, ako danas sve potroše, sutra neće imati ništa, iako je više od 65% njih sklono razmišljanju 'Novac je da se troši'. No moraju biti svjesni da odluke koje donesu danas uvijek utječu na ono što će se dogoditi sutra – tumači nam Marina Ralašić s Instituta za financijsko obrazovanje Štedopis.
Koliko je novca dovoljno?
Srednjoškolci dobivaju do 500 kn mjesečno, gimnazijalci malo više, a trećina polaznika strukovnih škola ima džeparac od 100 kuna. Što se osnovnoškolaca tiče, brojevi su manji, što je i normalno.
- Osnovnoškolci raspolažu iznosom od 51 do 100 kn – priča nam Marina. Iznos džeparca ovisi o financijskoj situaciji i prihodima pojedine obitelji, kao i o tome što se njime planira plaćati. Ako tinejdžer svojim džeparcem kupuje npr. odjeću, školski pribor, užinu za školu ili plaća troškove mobitela, tada džeparac treba biti dovoljan da pokrije te povećane troškove. U slučaju da je džeparac dodatak troškovima koje inače pokrivaju roditelji, tinejdžeru je dovoljan niži mjesečni novčani iznos. Na izlaske tinejdžeri troše 62% džeparca, pa je tako činjenica da prosječni šesnaestogodišnjak potroši do 800 kuna mjesečno, uključujući izlaske.
No naučiti štedjeti u današnjoj ekonomiji nije lako. Zahtijeva određenu razinu samokontrole i isključuje impulzivnost. - Odricati se danas da bi se ostvario neki cilj u budućnosti važno je naučiti i prakticirati već u djetinjstvu.
Potroše li novac, trebalo bi izbjeći davanje dodatnog novca jer moraju naučiti sami snositi posljedice svojih odluka. - Naučite ih da zapamte: koliko imam, toliko trošim – savjetuje naša stručna sugovornica.
U kontroli novca i potrošnje mladima mogu pomoći i besplatne mobilne aplikacije putem kojih mogu pratiti svoju potrošnju.
Osobni proračun
Osobni proračun bitna je stavka koju bi trebao usvojiti svaki maturant. Kako čak 83% tinejdžera sluša savjete roditelja o financijama, iskoristite tu prednost i podučite ih da svoj džeparac podijele na tri dijela: 10% mjesečnog iznosa ide na darivanje drugih, što će ih naučiti socijalnoj osjetljivosti, 15% mjesečnog iznosa ide na štednju, a 75% iznosa odlazi na potrošnju. Hoćete li im davati gotovinu ili će raspolagati karticama, manje je važno, no sve ima svoje za i protiv.
- Korištenje kartica jednostavno je i mladima danas prihvatljivije od gotovine, no kad plaćaju beskontaktnom karticom, ne vide stvarni novac, pa lako mogu izgubiti kontrolu nad potrošnjom – nadalje nam tumači Marina.
Otvaranje bankovnog računa pametna je odluka jer ga mogu koristiti u svrhe isplate novca zarađenog od, primjerice, honorarnog posla. - Kako god bilo, poželjno je da svaki tinejdžer zna kako funkcioniraju transakcijski računi te da zna razliku između tekućeg i žiroračuna, prepaid, debitne i kreditne kartice.
I oni su zabrinuti
Prema provedenom istraživanju, naša djeca naučena su štedjeti, a čak 78% novca uštede od novčanih darova, dok njih 25% obavlja plaćene sitne poslove te im to omogućuje da ušparaju.
Ono što je iznenadilo jest da su mladi danas zabrinuti za svoju budućnost. Čak 92% svih ispitanika brine njihova financijska budućnost, što dovoljno govori o današnjem neefikasnom socio-ekonomskom sustavu.
- Najzabrinutiji su u vezi s troškovima samostalnog života (34%) i pronalaskom dobro plaćenog posla (26%). Slijede plaćanje studija i drugi troškovi vezani uz to (14%) te nezaposlenost ili gubitak posla (11%).
Ni osnovnoškolci nisu ništa manje opterećeni – trećina ih se brine zbog pronalaženja dobro plaćenog posla jer su svjesni da drugačije neće moći preživjeti, a nitko ne želi ovisiti o roditeljima. Stjecanje fakultetske naobrazbe visoko je na listi prioriteta, a usko je vezano uz pronalaženje boljeg zaposlenja u budućnosti i mobilnost koju pruža 21. stoljeće.
Višestruka uloga financijskog opismenjivanja mladih i davanja novca od rane dobi djecu će naučiti kako štedjeti i raspolagati novcem. Tako će postati kompetentni u svim aspektima financijske odgovornosti, a što su lekcije koje se uče cijeli život.
- Djeca će kroz džeparac brzo naučiti da, ako nešto žele, mogu za to uštedjeti – zaključno kazuje Marina. Potrebno ih je naučiti da troše smisleno, da nauče štedjeti, davati i ulagati, jer novac je ograničen resurs i, sve dok ne privređuju, djeca i tinejdžeri raspolažu onime što imaju.
Testirajte njihovo znanje i osigurajte im vještine važne za cijeli život. Kvizove o financijskoj pismenosti koje je kreirala Hrvatska udruga banaka potražite ovdje.