Koliko se puta mjesečno, u bijegu od sive svakodnevice, nađete na nekoj tražilici za nekretnine istražujući životni san koji ćete ostvariti čim osvojite 8-znamenkasti iznos na lutriji? Sklopite li u nekom trenutku posramljeno laptop misleći da ste u toj praksi "bedasto" sami? Pa, prema nekim istraživanjima, 78% posjetitelja platformi za posredovanje nekretninama radi točno to! "Kupuju“ nekretnine koje, bez udara financijske munje, sigurno sebi nikad neće moći priuštiti.  

Neki od nas odu i korak dalje pa te iste fiktivne nekretnine u mašti opremaju dizajnerskim ili antiknim namještajem kakvi nam se smiješe iz emisija o uređenju interijera. Kupite imaginarni antikni stol od 50.000, par francuskih baroknih stolaca za 12.000, ekskluzivni Murano luster za 25.000. Što je to u odnosu na onih imaginarnih 27 "milja" koje smo upravo osvojili na lutriji?! 

Istina je, zapravo, takva da većina nas neće svoj teško zarađeni novac "iskeširati" olako. U Hrvatskoj, prema HNB-u, postoje točno 923 milijunaša, koji u prosjeku raspolažu s oko 2,5 milijuna eura. Nasuprot tome stoje 342.000 ljudi koji na svojoj štednoj knjižici imaju manje od eura. To je, otprilike, cijela populacija Islanda.

Polovica svih nas, bez one financijske munje s početka priče, neće dogurati niti do 1000 eura štednje. Znači li to da moramo prestati tražiti dvorce koje nikad nećemo moći kupiti ili da bismo se zbog toga što to radimo trebali osjećati loše? Ne! No ipak postoje pametni načini uz pomoć kojih ćemo, uz malo planiranja, možda premašiti onih 1000 eura štednje i priključiti se višem ešalonu financijski sretnije polovice nacije. 

Kamo nestaje novac 

Kontrolu nad novcem zapravo rijetko izgubimo preko noći - glasno, uz fanfare i dramatične odluke. Nije da vidimo superskupi luksuzni komad namještaja pa cijelu plaću ostavimo u jednom "peglanju kartice" ili da živimo život u kojem je spontani city break odluka koju donesemo kad sjednemo u automobil poslije posla pa, umjesto kući, nastavimo na aerodrom te odletimo u Pariz. Ne, novac nestaje polako, diskretno i uglavnom na sitnice koje uopće ne doživljavamo kao trošak. Bilo digitalno bilo u njegovoj papirnatoj formi. 

Veliko istraživanje 24sata to potvrđuje. Čak 81,8% osjeća da im novac "curi" svugdje podjednako, pri čemu je Zagreb središte online potrošnje, gdje gotovo polovica građana gubi kontrolu u digitalnom svijetu. Šokci i Šokice će, s druge strane, novac češće rasipati u njegovoj izvornoj, papirnatoj formi. Kontinentalci sa Sjevera pokazuju najveću sklonost trošenju nepromišljeno iz emocionalnih pobuda, kad ih život ne mazi. A više od polovice Dalmatinaca zadnjih 10 eura potrošit će na druženje, čak i ako ne znaju kako će sutra preživjeti. 

Ako ste mislili da je u bogatim kućanstvima išta drugačije, dopustite nam da vam rasvijetlimo nekoliko stvari. Od 63,6% ispitanika koji prijavljuju prihode veće od 2500 eura, čak 82% taj iznos dijeli na tri ili više članova. To redefinira njihovu kupovnu moć. Drugim riječima, nije u susjeda krava deblja niti je trava zelenija. Visoki prihodi u Hrvatskoj najčešće su rezultat akumulacije dviju plaća unutar obitelji za održavanje standarda, a ne luksuznog stila života pojedinca. Plus, što je prihod kućanstava veći, to su neizmjerno veće i šanse da će nepromišljeno odriješiti kesu na stvari ili usluge koje im sasvim sigurno nisu neophodne. 

Bitno da ima kave i krumpira 

Dakle, bogati ili siromašni, svi sjedimo u istom čamcu iz kojeg novac sipamo kao da pripadamo onoj skupini od 923 milijunaša. “Ma to je samo par eura”, tješimo se. Da, ali tih “par eura” ima nevjerojatan talent za umnožavanje.  

Prema Državnom zavodu za statistiku, prosječno tročlano kućanstvo godišnje potroši 14.667 eura na svakodnevne potrebe. Da, dovoljno za pet godina star obiteljski automobil, ali mi ipak biramo bijeli pekarski kruh, koji nas napuhuje. Da budemo precizni, točno 44 kg pekarskih proizvoda po glavi godišnje.  

Što se pića tiče, prosječno kućanstvo gleda na dvije boce žestokog pića kao na blagi luksuz, a pivo (17 litara) i vino (8 litara) nestaju u onim večerama koje nazivamo “društveno prihvatljivim”. Kava, četiri kilograma godišnje, pokazuje da bez kofeina ne funkcioniramo - nacionalni ritual, ni manje ni više. Slatko ide po starom: sedam kilograma šećera, pet kilograma čokolade, a med, ta usamljena staklenka, stoji kao svjedok neostvarene ambicije za zdravim životom. Povrće? Nemalih 86 kilograma - ali gotovo 40 posto otpada na krumpir. 

Nekoliko provjerenih trikova za stezanje remena 

Čak oko 38,6% potrošnje na bezalkoholna pića u prosječnoj potrošnji ide na kavu i slične napitke, no lako je izgubiti osjećaj za to koliko to ukupno košta. Jer nije isto popiti jednu šalicu na dan doma ili u kafiću. Međutim, u strukturi prosječne potrošnje hrana i piće čine 27% ukupnih izdataka kućanstava, što znači da ostala 73% trošimo na stvari koje se lakše ignoriraju - sve dok nam banka na kraju mjeseca ne pošalje saldo.

Primjerice, većina Europljana ima prosječno 12 aktivnih pretplata, ali se sjećaju samo osam, a ostatak troši oko 487 eura godišnje na zaboravljene usluge koje više ne koriste. Zato, kad sljedeći put vidite stavku “naplati automatski”, zapitajte se plaćate li stvarno ono što koristite. Nije zgorega provjeriti i police osiguranja te dodatnog ili dopunskog zdravstvenog te potražiti bolje ponude ako su dostupne.

Troškovi koje često previdimo su oni usputni - vidjeli ste majicu na sniženju za samo 9,99, vazu za cvijeće koju baš "morate imati" uz već pet vaza koje doma sakupljaju prašinu, a dobro bi vam došao i serum za lice, baš je sad na akciji 2 za 1. Ponekad nam troškovi nastanu i zbog lijenosti. Recimo, uzmemo taksi iako smo mogli krenuti ranije javnim prijevozom, naručimo dostavu iako je potrebno samo ranije se probuditi i pripremiti sebi ručak za posao. Kada deset takvih troškova mjesečno uđe u računicu, rezultat je jednako bolan kao jedan veliki račun za režije. 

Jedan trik koji djeluje gotovo neugodno jednostavno jest "pravilo 24 sata". Kad poželite kupiti nešto što nije nužno, pričekajte jedan dan. Sutra ćete ili zaboraviti da postoji ili ćete ga, što je manje vjerojatno, i dalje željeti. Nevjerojatno je koliko hitnih kupnji misteriozno prestane biti hitno nakon jedne noći.

Ako ste se prepoznali u barem dvije od navedenih situacija, možda je vrijeme za mali financijski "reality check". Dobra je vijest da rješenje ne leži u drastičnim rezovima i potpunom odricanju. Financijska pismenost, koju treba savladati, ne znači život bez omiljene kave, bez spontanosti i bez malih užitaka. Ona nas samo potiče da pokušamo razumjeti kamo odlazi naš novac  te da svjesno razlučimo što nam je doista važno, a što nam u životu zapravo nije potrebno.