Ako vam je dosta prejedanja i brze hrane s adventskih štandova, donosimo vam recept koji, osim što je zdrav, predstavlja pravu rapsodiju okusa koja će zadovoljiti svačije nepce. Uz to, Lana Klingor Mihić u suradnji s Evom Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane i Valentinom Rahelić, magistrom nutricionizma, pripremila je obroke namijenjene osobama koje boluju od šećerne bolesti. Ali možemo se složiti da su ova jela idealna za sve one koji vole ukusnu i zdravu hranu.
Umjesto bakalara može i neka druga riba
Blagdanski meni, pripremljen po receptima mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane Eve Pavić i magistre nutricionizma Valentine Rahelić, sastoji se od sljedećih jela:
- juhe od rajčice
- bakalara s krumpirom
- zelene salate s rajčicom
- zdravih muffina
Za pripremu jela potrebni su vam kvalitetni sastojci, a kad je riječ o ribi, ne mora nužno biti bakalar jer vrijednost ribe leži u njezinu nutritivnom sastavu, odnosno omega-3 masnim kiselinama. Valentina Rahelić, magistra nutricionizma, kaže da ako obrok pripremate s krumpirom, uz to ne biste smjeli konzumirati kruh jer on predstavlja dodatan izvor ugljikohidrata, a kad je riječ o pire-krumpiru, pazite na pripremu jer se obično dodaje mlijeko, koje je također izvor ugljikohidrata.
Za desert je Lana pripremila zdrave muffine bez dodanog šećera. Neki od sastojaka koje je pritom koristila su: zobeno brašno, jaja, ribana jabuka, naranča, jogurt, malo kakaa, sjemenke i maslinovo ulje te rogač, kokos, malo brusnica i grožđica, 1 žlica borovnica i 1 kocka tamne čokolade.
A kako je to sve izgledalo, provjerite u videu:
Zašto su odabrani baš ovi sastojci?
Šećerna bolest u osnovi je uzrokovana prevelikom količinom glukoze u krvi. Do bolesti dolazi ako gušterača sasvim prestane proizvoditi inzulin, proizvodi nedjelotvoran inzulin ili ga proizvodi u nedovoljnim količinama. Za osobe oboljele od šećerne bolesti unos ugljikohidrata mora biti ograničen i zato je ovaj meni pripremljen s pažljivom biranim sastojcima.
- Hrana je osnovni čimbenik izazivanja, pogoršavanja i kontrole šećerne bolesti jer ona na više načina djeluje na nju. Pretjerano uzimanje određene hrane koja dovodi do naglog porasta glukoze u krvi predstavlja dodatni teret za gušteraču i lučenje inzulina, dok smanjeno uzimanje takve hrane održava vrijednost glukoze ujednačenom. Neka hrana sadrži tvari koje potiču aktivnost inzulina ili same izravno djeluju na regulaciju glukoze - objašnjava Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane te kaže da je regulacija unosa ugljikohidrata iznimno važna.
- Ugljikohidrati predstavljaju glavni izvor energije, izvor su prehrambenih vlakana, daju okus hrani, te su glavni regulator postprandijalne razine glukoze u krvi. Kontroliranje unosa ugljikohidrata, bilo brojanjem ugljikohidrata ili procjenom zasnovanom na iskustvu, ostaje ključna strategija u postizanju regulacije glikemije jer oni su ti koji podižu razinu šećera u krvi nakon obroka - upozorava naša sugovornica te dodaje da za dobro zdravlje treba savjetovati unos ugljikohidrata iz povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki i mliječnih proizvoda umjesto unosa ugljikohidrata iz drugih namirnica, posebice onih koje sadrže dodane masti, šećere ili sol.