Pregledom statistike o pojavnosti potresa u posljednjih 20 godina doznajemo da njihova aktivnost nije u značajnom porastu. Svake se godine u prosjeku dogodi petnaestak potresa magnitude 7 ili više stupnjeva prema Mercallijevoj ljestvici. Kao i kod svih nepredvidivih pojava, broj potresa može odskakati od ovog prosjeka osobito na područjima na kojima postoji opravdan seizmički rizik u budućnosti, a upravo je Hrvatska jedna od zemalja koja se nalazi na jednom od tektonski najrizičnijih područja u Europi.
Nemojte da vas zbune brojke na donjem grafikonu, koje na prvi pogled pokazuju da postoji značajan broj seizmičkih aktivnosti, jer treba uzeti u obzir da se ovo odnosi na cijeli svijet i da obuhvaća čak i potrese najmanje magnitude, takozvane mikropotrese, koje najčešće niti ne osjetimo. Ono što se zapravo promijenilo u proteklih 20 godina je činjenica da vijesti za gotovo svaki potres - što putem medija, što preko društvenih mreža i specijaliziranih aplikacija za informiranje o potresima doznajemo trenutno.
Više potresa u medijima
Od potresa do vijesti na televiziji potrebno je samo nekoliko minuta – za portale vrijedi još brže vrijeme objave. Iako je ova instantna dostupnost informacija odlična jer nam omogućuje da budemo u tijeku s događanjima i pravovremeno reagiramo, s druge pak strane stvara osjećaj privida, u ovom slučaju, o povećanju broja potresa. Riječ je o kognitivnoj iluziji grupiranja zbog čega imamo dojam da se ova prirodna katastrofa događa češće nego prije na temelju mnogobrojnih uzastopnih vijesti. Zapravo je broj potresa ostao isti dok se medijski interes za praćenje ove teme povećao.
Da bismo prevladali privid koji nam se nesvjesno kreira u glavi zbog svakodnevne uronjenosti u medijski okoliš, moramo se usredotočiti na sagledavanje činjenica pa je tako vrlo vjerojatno jedino dobro u vezi s potresima koje smo doživjeli u posljednje dvije godine to što smo o potresima puno naučili. Usvojili smo protokole ponašanja u slučaju potresa ali i shvatili da nije dobro vjerovati lažnim vijestima i informacijama koje izazivaju paniku budući da sada znamo da se potresi ne mogu predvidjeti sa stopostotnom sigurnošću.
Bilježe se i ona najmanja podrhtavanja
Iako se tehnologija korištena za pronalaženje izvora i bilježenje potresa znatno poboljšala od 20. stoljeća do danas, sposobnost seizmologa da predviđaju potrese još je uvijek poprilično ograničena. Istraživači su otkrili neke od potencijalnih signala koji prethode potresima, poput povećane koncentracije radona, promjena u elektromagnetskom polju Zemlje, svjetlosnih signala, promjena u sastavu podzemnih voda, ponašanja životinja, prethodnih potresa i slično, ali ove pojave ne mogu se generalizirati.
Predviđeni potres bio bi, objašnjavaju s geofizičkog odsjeka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, onaj za koji unaprijed znamo gdje će se i kada dogoditi te kolika će mu biti magnituda. Iako je gotovo nemoguće predvidjeti ova tri parametra odjednom, već samo proučavanje i bilježenje potresa mogu poslužiti kao vrijedan izvor podataka.
Prema očitanjima Seizmološke službe, u Hrvatskoj se gotovo svakodnevno događaju potresi malih magnituda, tako da nije isključena ni mogućnost nekog većeg, upozoravaju seizmolozi tvrdeći da bi se građani morali naučiti živjeti s tim spoznajama. Kako bi pratili vijesti o potresima, mnogi su u protekle dvije godine instalirali aplikacije koje javljaju svako podrhtavanje tla. Ovo je odlično rješenje koje nam pomaže da shvatimo kako zapravo već živimo s potresima, a ono čega moramo biti svjesni je da bismo u slučaju većih potresa trebali biti dobro pripremljeni kako bi šteta, kada do potresa dođe, bila što manja.
Hrvati su po osiguranju imovine pri dnu
Hrvatska se, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na području visoke seizmičke aktivnosti te tektonski najrizičnijem području u Europi stoga postoji opravdan seizmički rizik za slične scenarije i u bližoj budućnosti. Prema karti potresnih rizika, ali i karti epicentara dosadašnjih potresa u Lijepoj Našoj, 30% područja i 60% stanovništva Hrvatske izloženo je opasnosti od jačih potresa u budućnosti, a u rizičnija područja, između ostalih, spadaju Zagreb, Split, Rijeka i Dubrovnik te šire područje Dalmatinske zagore. Unatoč ovim informacijama, podaci upućuju na to kako značajan dio imovine u Hrvatskoj još uvijek nije adekvatno osiguran ili nije osiguran na primjeren način.
Iako se nalazimo u samom vrhu Europe po broju građana koji posjeduju nekretnine (čak 91% ljudi u Hrvatskoj posjeduje vlastitu nekretninu u kojoj živi), istodobno smo pri samom dnu po njihovu osiguranju. Prema podacima središnjeg udruženja osiguratelja i reosiguratelja Insurance Europe, naša je država na niskom 24. mjestu po osiguranju imovine prema prosječnoj premiji po stanovniku. Od 1,4 milijuna kućanstava, odnosno 2,01 milijun stanova za stalno stanovanje, procjenjuje se da je samo 10% osigurano od rizika potresa. Globalno gledano, Hrvatska je daleko ispod prosječne razine osiguranja od potresa.
Kako se zaštititi od potresa?
Kako biste zaštitili vlastiti dom, koji mnogi od nas nerijetko grade, stvaraju i otplaćuju cijeli svoj život, osiguranje od rizika potresa predstavlja učinkovito rješenje za bezbrižniju svakodnevicu ali i omogućuje mirniji san. Većina ljudi ima pogrešnu predodžbu o tome kako je osiguranje imovine luksuz izvan njihova financijskog dometa što je svojevrsna zabluda. Cijena osiguranja imovine od nekoliko stotina kuna godišnje (ovisno o kvadraturi nekretnine) zapravo je niska ako se uzme u obzir da je za prosječno renoviranje nekretnine nakon potresa potrebno i više desetaka, a ponekad i stotina tisuća kuna.
U 2021. godini premija osiguranja imovine u Hrvatskoj iznosila je 59 eura po stanovniku, što je tri puta manje od EU prosjeka, koji je iste godine iznosio 178 eura po stanovniku. Tako se za, primjerice, stan veličine 60 m² u Zagrebu godišnja premija za osnovno osiguranje imovine (uključujući osiguranje od rizika potresa) kreće oko 1200 kuna, što predstavlja razuman iznos u odnosu na isplatu sredstava u slučaju potresa.
Ono na što morate pripaziti prilikom ugovaranja osiguranja imovine je činjenica da polica osiguranja od rizika potresa nije uključena u osnovnu policu osiguranja imovine. Riječ je o dobrovoljnom odnosno dopunskom pokriću osiguranja imovine koje se posebno ugovara uz osnovno osiguranje. Osiguranje od potresa ugovara se na punu vrijednost objekta, uz obveznu odbitnu franšizu (sudjelovanje osigurane osobe u šteti), koja se obično kreće između 5 ili 10 posto od ukupne visine štete. Drugim riječima, ako nastane šteta u visini od 100.000 kuna, osiguranik u njoj sudjeluje s 5000 ili 10.000 kuna.
Također je važno napomenuti da osiguranje zajedničkih dijelova zgrade ne podrazumijeva i slučaj potresa nego se osiguranje od potresa ugovara kao zaseban rizik. Postoji mogućnost da suvlasnici putem predstavnika stanara ugovore zajedničku policu osiguranja imovine s uključenim pokrićem od potresa, ali samo za zajedničke dijelove zgrade no ne i svoje vlastite stanove. U slučaju štete stanari se javljaju vlastitom predstavniku stanara koji potom dalje prijavljuje svu nastalu štetu. Polica osiguranja imovine može biti ugovorena za građevinski dio, stvari unutar kućanstva ili oboje, no najvažnije je da je ugovoreno dodatno pokriće od rizika potresa.
Visina, odnosno cijena police osiguranja od rizika potresa ovisi o godini izgradnje nekretnine, ali i o zoni rizika od potresa u kojoj se nekretnina nalazi, kao i o načinu gradnje nekretnine, koja može biti masivna, mješovita i slaba. S ostalim uvjetima upoznat će vas osiguravajuće društvo prilikom kreiranja, odabira i ugovaranja police osiguranja imovine. U svakom slučaju, dobar je osjećaj znati da imate nešto na što se možete osloniti i što će vas primjereno i učinkovito zaštititi.
Financijska pismenost od ključne je važnosti
Činjenica je da izostanak police osiguranja može dovesti građane u ozbiljne probleme, bilo u životnom ili poslovnom smislu dok na njihove odluke značajno utječe razina njihove vlastite financijske pismenosti. Ona je potrebna kako bi građani mogli donijeti ispravne stavove i odluke za dobrobit njih samih i njihove imovine ali i kako bi se podigla opća razina svijesti o osobnoj odgovornosti za vlastitu imovinu.
Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje (HUO) od 2015. godine provode aktivnosti s ciljem afirmacije i popularizacije financijske pismenosti građana. Zajednički projekt financijske pismenosti pod nazivom SIGURNIJE SUTRA društava za osiguranje i Hrvatskog ureda za osiguranje provode uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, a sam projekt kruna je kontinuiranog dugogodišnjeg rada na osvještavanju i edukaciji građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja.
Zajednički projekt financijske pismenosti provodi se u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Više informacija o svemu pronaći možete na službenoj stranici projekta Sigurnije sutra.