Vjerujemo da se baš svako kućanstvo u posljednje vrijeme našlo u situaciji u kojoj na obiteljskom sastanku donose odluku da treba biti oprezniji s potrošnjom. Plan je manje i pametnije ići u trgovinu, ne toliko koristiti auto i sve što ide u paketu sa strategijom uštede. I baš kad mislite da sve ide po planu, stiže obračun za struju koji vas iznenadi.
Istina je ustvari ta da kućanstva ne paze baš toliko na potrošnju, kako volimo vjerovati, barem prema službenim podacima Eurostata. Tako u konačnici, u prosjeku, kućanstva čine oko četvrtinu ukupne finalne potrošnje energije u EU. Zapravo je riječ o “nevidljivim troškovima” na koje smo oduvijek upozoravani, koje dobro poznajemo u teoriji, a koji često prođu ispod radara. U nastavku donosimo pet stvari koje svakodnevno radimo, a trebali bismo ih izbjegavati - kako vlastiti kućni uređaji ne bi radili protiv nas i naših teško stečenih eura.
1. Upaljeno svjetlo kad nitko nije u prostoriji
Rečenica "Ne zaboravi ugasiti svjetlo kad izađeš iz sobe", obično popraćena s "Jesmo Rockefelleri?", dio je svačijeg odrastanja, ali izgleda bez puno efekta. I dalje mnogo ljudi ima naviku ostaviti upaljeno svjetlo u prostoriji iz koje je upravo izašao jer se čini da je riječ tek o sitnici o kojoj ne razmišljamo da košta. No brojke pokazuju da rasvjeta, s električnim uređajima, čini oko 14% ukupne potrošnje energije u europskim kućanstvima, što znači da se takve "sitnice" kroz godinu itekako zbrajaju. Zbog toga je dovoljan samo jedan klik kako bi račun za struju bio manji. Klik po klik - cent po cent manje.
2. Korištenje starih hladnjaka
Hladnjak često ostaje zanemaren iako je jedan od rijetkih uređaja koji rade neprekidno, 24 sata na dan, sedam dana u tjednu i 365 dana godišnje. Upravo je zato važno da hladnjak uvijek ide u korak s vremenom i tehnološkim napretkom. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća prosječan hladnjak trošio je 477 kWh godišnje, ali zahvaljujući napretku tehnologije te raznim regulativama, taj broj danas iznosi 181 kWh godišnje. Ovo jasno pokazuje zašto je dugoročno bolje investirati u novi hladnjak boljeg energetskog razreda. Za razliku od komode stare 10-20 godina, koja prostoru daje dušu, hladnjak iste starosti potpuno narušava budžet jer može pojesti stotine kWh više nego što bi trebao - samo zato što je star.
3. Ostavljanje elektroničkih uređaja u stanju pripravnosti
Razni uređaji koje ostavljamo u utičnici često daju lažan osjećaj da su "ugašeni" iako u stvarnosti nastavljaju trošiti energiju u tzv. standby modu. Ovogodišnje istraživanje pokazalo je kako uređaji u stanju pripravnosti čine prosječno 5-10% ukupne potrošnje električne energije u kućanstvima. Upravo zbog takve, nevidljive potrošnje, Europska unija je uvela posebna pravila koja ograničavaju koliko energije uređaji smiju trošiti dok nisu aktivno u uporabi, što dovoljno govori o tome koliko je ovaj problem raširen. Punjači za mobitele, laptope, bežične slušalice i pametne satove vrlo često ostaju trajno uključeni u utičnicu jer ih doživljavamo kao "beznačajne" u pogledu potrošnje, ali problem je u tome što svaki punjač, čak i bez priključenog uređaja, i dalje vuče malu količinu energije. Pojedinačno to izgleda zanemarivo, ali u prosječnom kućanstvu često ih je pet, šest ili više – u spavaćim sobama, dnevnom boravku, kuhinji i hodniku... Najjednostavniji način za borbu s ovom navikom jest korištenje kvalitetnih produžnih kablova s prekidačem ili potpuno isključivanje uređaja iz utičnice kad se ne koriste.
4. Spavanje s upaljenim televizorom
Gledanje televizije prije spavanja često služi kao svojevrsna pozadina za uspavljivanje, no ono što se čini kao bezazlena navika zapravo znači da uređaj radi satima i nepotrebno troši struju. Moglo bi se reći da tako trošite novac dok spavate, ali ne samo zbog potrošnje struje nego i zbog smanjivanja radnog vijeka televizora. Zato ga je poželjno potpuno ugasiti, ali u slučaju da to nije opcija, postavljanje timera potpuno je logična navika, koju vježbajte usvojiti. Već danas navečer.
5. Pranje rublja kad je struja najskuplja
Perilica rublja jedan je od onih kućanskih uređaja čiju potrošnju rijetko dovodimo u pitanje, premda nije zanemariva s obzirom na učestalost korištenja. Oni koji koriste višetarifna brojila mogu sami napraviti razliku u svojoj potrošnji tako što peru rublje kad je struja jeftinija. Dakle, tijekom zimskog računanja vremena od 21 do 7 sati, odnosno tijekom ljetnog računanja od 22 do 8 sati.
Malim promjenama do velike uštede
Problem potrošnje struje u kućanstvu, a samim time i visokih računa, rijetko leži u velikim greškama nego u nizu malih odluka koje donosimo iz navike. Upravo tu dolazimo do pojma energetske pismenosti, o kojem se još premalo govori.
Znati koliko trošimo, kad trošimo i zašto nešto troši više nego što očekujemo, danas je jednako važno kao znati čitati i pisati jer do manjih računa ne dolazi se drastičnim promjenama nego boljim razumijevanjem energije, pa i u našem kućanstvu.