O poskupljenjima i nagađanjima o daljnjem rastu cijena kao da nema kraja, a posebno zabrinjava cjenovni udar na kruh. Do sada smo ga smatrali osnovnom namirnicom koju bi svatko trebao moći kupiti, ali nažalost sve je više ljudi koji si ga jednostavno ne mogu priuštiti. Cijena pšenice na svjetskoj se burzi popela i do 400 eura za tonu, a posljednjih godina bila je upola niža. To je, dakako, utjecalo i na cijene u pekarnicama, u kojima trenutno običan bijeli kruh u prosijeku drži cijenu od 12 kuna. Vremena u kojima je ta cijena bila 3 kune danas se čine nezamisliva. Isto tako treba istaknuti porazni podatak da je rast cijena pratio pad gramaže kruha, što nam govori da danas plaćamo više za manje.
Osim nepovoljne globalne situacije jedan od ključnih faktora koji utječe na smanjenje kupovne moći građana tzv. devalvaciju je inflacija - rast opće razine cijena u gospodarstvu. Ovaj pojam razumije većina naših građana, a nedavno istraživanje financijske pismenosti pokazalo je da ovaj pojam nije stran niti studentima Sveučilišta u Zagrebu, čak 87% znalo je da 1.000 kuna danas vrijedi više nego za primjerice godinu dana tzv. koncept vremenske vrijednosti novca.
Kruh uz koji postajete duplo bolji čovjek
Navedeni zabrinjavajući podaci oslikavaju tešku hrvatsku stvarnost, uz koju je mnogima sigurno izazovno ostati pozitivan. Ali da u negativnim situacijama postoji svjetlo na kraju tunela, dokazuje hvalevrijedan projekt Dupli kruh. Iza njega stoje ljudi velika srca i još većih ambicija, koje pokreće jedna ideja: Svatko bi trebao imati pristup kruhu. Zato za svaki kupljeni Dupli kruh jedan doniraju onima koji si ne mogu priuštiti ovu osnovnu namirnicu. Kako to funkcionira, rekao nam je jedan od idejnih začetnika ovog projekta, Mate Damić.
Odmah na početku razgovora naš nam je sugovornik objasnio da Dupli kruh nije višak koji su on i njegov poslovni partner odlučili donirati u okviru projekta, jer ne znaju što će s njim, nego se Dupli kruh proizvodi ciljano, takoreći od nule, i namijenjen je najranjivijim članovima društva koji nemaju mogućnost svaki dan priuštiti si svježi kruh. Dakle, kupnjom jednog njihova kruha proizvest će se dva, jedan za kupca, a drugi za potrebite.
- Ideja je nastala u partnerstvu s vlasnikom pekarnice Kroštula, koja je i nositelj projekta, i pionirom razvoja fermentiranih pekarskih proizvoda na hrvatskom tržištu, Karlom Vulinom iz Pakoštana. A trenutno na projektu radi širok tim stručnjaka iz područja društvenog poduzetništva, odnosa s javnošću, organizacija civilnog društva te prehrambene tehnologije, konkretno iz pivarske i pekarske industrije - opisuje.
- U okviru projekta smo dosad podijelili više od 15.000 komada kruha, a nadamo se da ćemo u budućnosti taj broj znatno povećati te proširiti ideju Duploga kruha i izvan granica Hrvatske - optimističan je Damić.
Popis prodajnih mjesta na kojima se trenutno može kupiti Dupli kruh i popis mjesta kojima se donira nalazi se na službenoj web stranici www.duplikruh.hr.
Spašeni pivski ječam i prirodni kvasac
Ovaj je projekt pravi primjer zelene ekonomije i društveno odgovornog poslovanja. Naime, kruh se proizvodi od ječma koji nastaje prilikom kuhanja piva i koji se inače baca, ali Damić i njegov poslovni partner taj su "otpad" odlučili iskoristiti. Dupli kruh tako nastaje od spašenog ječma, prirodnoga kvasca, pšeničnog brašna, ulja i soli te se svakodnevno ručno mijesi i peče u Kroštulinoj manufakturi u Pakoštanima.
- Realizacija projekta ne bi bila moguća bez potpore partnerskih poduzeća koja sudjeluju u projektu, prije svega Zagrebačke pivovare, koja donira pivski trop, i trgovačkih lanaca u kojima se Dupli kruh može nabaviti. Osim toga, važna je kvalitetna suradnja s organizacijama civilnog društva, koje svojim svakodnevnim naporima i volonterskim radom pomažu osobama u potrebi te osiguravaju da Dupli kruh dođe u prave ruke - ističe Damić.
Pametan projekt s pametnom računicom
Ključ za uspjeh projekta, kaže Mate Damić, bio je u postizanju financijske održivosti. Ono što Dupli kruh razlikuje od drugih sličnih inicijativa je to što je riječ o boljem poslovnome modelu, a ne o klasičnoj humanitarnoj akciji koja ima ograničen rok trajanja.
- Primjena načela cirkularne ekonomije, odnosno korištenje nusproizvoda pivarske industrije u proizvodnji kruha, omogućila je smanjenje jedinične cijene proizvoda, a smanjenje marže svih sudionika u lancu nabave i prodaje Duploga kruha osigurava da se za svaki prodani kruh jedan može donirati. Tako smo osigurali da Dupli kruh posluje u skladu s tržišnim načelima uz istodobno smanjenje otpada iz hrane te rješavanje važnog društvenog problema - govori nam ovaj doktor ekonomskih znanosti i docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
- Kod pokretanja projekta društvenog poduzetništva važno je napraviti dobru pripremu, jer uspjeh u konačnici primarno ovisi o financijskom rezultatu. Ovo podrazumijeva definiranje problema koji se želi riješiti projektom, istraživanje tržišta kako bi se shvatili razlozi zbog kojih neki problem postoji i do sada nije riješen na adekvatan način. Paralelno s ovim koracima, potrebno je temeljito proučiti zakonodavni okvir koji definira djelatnost unutar koje će se projekt provoditi i nakon toga odabrati kvalitetan tim stručnjaka koji će osigurati da se projekt provede na odgovarajući način te ispuni svoje ciljeve - kaže.
A u kontekstu financijske pismenosti, naš sugovornik ističe važnost razumijevanja svih potencijalnih troškova koje projekt nosi te razradu financijskog plana unutar kojeg će se predvidjeti niz potencijalnih pozitivnih i negativnih scenarija za projekt.
- Za izradu financijskog plana važno je znati razumjeti osnovne pojmove kao što su: fiksni trošak, promjenjivi troškovi, novčani tok, procijenjeni prihodi, procijenjeni rashodi, dobit i slično. Naravno, važno je i znati analizirati dinamiku projekta na razini pojedinog proizvoda te napraviti dobre kalkulacije koje u obzir uzimaju sve promjenjive troškove i udio fiksnih troškova u plasmanu svakog proizvoda na tržište. Osim toga, potrebno je voditi računa o poreznom tretmanu poduzeća i svim njegovim obvezama koje u sklopu projekta nastaju prema državnom proračunu - savjetuje Damić.