Ideja za Maritimo nastala je zapravo vrlo spontano, iz ljubavi prema moru i ribolovu. Tijekom izlazaka na more često bismo nailazili na velike količine plutajuće plastike, stali bismo i pokupili je, a ponekad bismo se vratili s desecima kilograma otpada. Kako sam se u to vrijeme bavio 3D printanjem, počeo sam na tu plastiku gledati ne samo kao na otpad nego i kao na potencijalnu sirovinu. Pitanje je bilo vrlo jednostavno: možemo li ono što izvadimo iz mora pretvoriti u nešto novo i vrijedno te tim proizvodom financirati nova čišćenja, kaže nam Marjan Žitnik, osnivač udruge Maritimo Recycling, čiji su proizvodi dio nagrada ovogodišnjeg Ekotlona, festivala zelenih navika.
Prijavite se na eko kviz utrku na Ekotlonu 12. rujna na Bundeku!
Marjanova pozadina je inženjerska - bavio se tehnologijom, poduzetništvom, 3D printanjem - svime onime u čemu se spajaju tehnologija i kreativnost, pa nije iznenađujuće da je došao na ovu ideju. A i u nazivu i poslovanju tvrtke ističu se održivost i poruka da otpad ne znači nužno kraj ciklusa za neki materijal.
- Kod nas recycling znači da pokušavamo zatvoriti krug, od prikupljanja otpada do gotovog proizvoda. Počeli smo prvenstveno s plastikom pronađenom u moru i na obali, a danas veliku količinu materijala dobivamo i zahvaljujući građanima koji nam donose i šalju plastične čepove. Plastiku sortiramo prema vrsti i boji, čistimo, usitnjavamo te oblikujemo u novi proizvod. Time materijalu koji bi vrlo vjerojatno završio kao otpad dajemo nov život i novu vrijednost - objašnjava Marjan.
Jedan od njihovih najprepoznatljivijih proizvoda su sunčane naočale Floaties, a proizvode i ogrlice, lančiće, privjeske... Na svakom proizvodu stoji QR kod uz pomoć kojeg možete vidjeti odakle je plastika došla, tko ju je prikupio i kako je prošla put od otpada do novog proizvoda.
- Tako kupac ne dobiva samo predmet nego može vidjeti i njegovu pozadinu. Nama je posebno zanimljivo što ljudi iz cijele Hrvatske sudjeluju u prikupljanju materijala. Kad tisuće ljudi sakupljaju čepove, kad ih netko sortira, netko obrađuje, a na kraju netko nosi proizvod koji je od njih nastao, recikliranje postaje društveni proces. Upravo to želimo postići, da ljudi ne budu samo pasivni kupci održivog proizvoda nego aktivni sudionici njegova nastanka.
U proizvodnju su krenuli sami - izrađivali su strojeve, modificirali i učili na pogreškama, a Marjan priznaje da je bilo zahtjevnih momenata.
- Najveći izazov zapravo je cijelo vrijeme isti: kako od dobre ideje i projekta koji ljudi vole stvoriti održiv poslovni model. Možete imati veliku podršku zajednice, mnogo medijske pozornosti i proizvod u koji vjerujete, a istodobno na računu imati zadnjih 500 eura i čekati odgovore na ponude koje vam potencijalno mogu potpuno promijeniti poslovanje. U jednom trenutku našli smo se upravo u takvoj situaciji. Istodobno smo sortirali više od pet milijuna čepova koje su prikupili ljudi iz cijele Hrvatske, imali smo više velikih poslovnih prilika koje su uključivale tisuće proizvoda, a financijski smo bili doslovno na rubu - prisjetio se Žitnik i dodao:
- Mislim da je to stvarnost startupova o kojoj se premalo govori. Izvana se vide proizvodi, nagrade i uspjesi, a iznutra je često konstantna borba s novčanim tokom, proizvodnjom i pitanjem kako izdržati dovoljno dugo da se prilike koje ste stvorili stvarno realiziraju. To je definitivno jedan od najtežih, ali i najvažnijih dijelova ovog putovanja.
Unatoč svim izazovima, vjerni su svojoj niti vodilji, a to je društveno odgovorno poslovanje. Osim na okoliš, primjenjuju ga na zajednicu, pa tako zapošljavaju osobe s invaliditetom i umirovljenike.
- U našem procesu postoji mnogo poslova, poput sortiranja, pripreme i obrade materijala, koji se mogu organizirati tako da odgovaraju različitim mogućnostima ljudi. Tu smo vidjeli priliku za uključivanje osoba koje često teže pronalaze mjesto na klasičnom tržištu rada, uključujući osobe s invaliditetom i starije osobe. Za mene održivost nikad nije bila samo ekologija. Ako gradimo model koji je dobar za okoliš, ali pritom ne razmišljamo o zajednici i ljudima oko sebe, onda nismo obavili cijeli posao. Dugoročno želimo pokazati da kružno gospodarstvo može istodobno stvarati i ekološku i društvenu vrijednost - objašnjava Marjan.
Ovakve vrijednosti stvaraju dodatnu motivaciju i zadovoljstvo odrađenim poslom.
- Najviše me motivira to što ovdje rezultat mogu doslovno vidjeti i dotaknuti. Vidite plastiku u moru, izvadite je, prođe kroz naše ruke i strojeve te na kraju postane proizvod koji netko koristi. Onda prihod od tog proizvoda ponovno može pomoći u stvaranju novih akcija, novih radnih mjesta i novih rješenja. Ali još više od toga motiviraju me ljudi koji su se okupili oko cijele priče. Kad vidite da ljudi iz cijele Hrvatske sakupljaju i šalju čepove, da volonteri dolaze na akcije, da netko kupi naš proizvod jer vjeruje u ono što radimo i da ekipa uz mene gura dalje i kad je najteže, onda znate da više ne gradite samo proizvod ili tvrtku.
Jedan od glavnih ciljeva im je dokazati da model koji su razvili u Dubrovniku može funkcionirati i na mnogo većoj razini, pa tako rade na povećanju proizvodnih kapaciteta i razvoju novih proizvoda.
- Želimo razvijati proizvode koji imaju smisla i koji mogu apsorbirati veće količine recikliranog materijala, ali istodobno zadržati ono što Maritimo čini posebnim: lokalnu priču, transparentnost i uključivanje zajednice. Dugoročna vizija mnogo je veća od jednog proizvoda. Želimo izgraditi sustav u kojem se otpad lokalno prikuplja, lokalno pretvara u resurs i kroz proizvodnju vraća u gospodarstvo, uz uključivanje ljudi iz zajednice. Ako uspijemo model koji gradimo dokazati u Dubrovniku i zatim ga preslikati na druge sredine, mislim da Maritimo može imati mnogo veći utjecaj od samog broja proizvoda koje proizvedemo - zaključuje Marjan.
Organizator Ekotlona su 24sata, a partneri projekta su JYSK, INA, Sport Vision, Baby Center i Fina.