Prva fizička novčanica eura izrađena je 2002. godine, kad je u optjecaj pušteno oko 8 milijardi novčanica i 38 milijardi kovanica. Vjeruje se da je trenutno u optjecaju 1.3 trilijuna eura, a on je službena valuta za čak 340 milijuna Europljana.
1. Digitalna valuta
Euro je isprva bio virtualna nefizička valuta koja se koristila za elektroničko plaćanje, putne čekove i bankarstvo. Digitalni euro je uveden u siječnju 1999. godine, a prva fizička novčanica je tiskana tri godine kasnije.
2. Naličje kovanica
Novčanice eura su identične u svim zemljama, dok se izgled kovanica razlikuje prema državi eurozone. Jedna strana kovanice je uvijek jednaka, a druga strana sadržava elemente specifične za pojedinu zemlju. Hrvatski motivi bit će šahovnica, karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla te glagoljica.
3. Nordijsko zlato
Kovanice eura su izrađene sa sigurnosnim obodima koje sprječavaju stvaranje i cirkulaciju lažnih eura. Kovanice se, uglavnom one niže vrijednosti, izrađuju od nordijskog zlata kako bi ih bilo teško za istaliti. Ono je legura koju sačinjava uglavnom bakar i aluminij, a ne zlato.
4. Iranska nafta
Ova bliskoistočna država koja obiluje naftom koristi euro za inozemnu trgovinu. Iran je svu svoju imovinu pretvorio u euro kako bi bili što neovisniji o američkom dolaru. Teheran već godinama nastoji napraviti isto, no bezuspješno. Iako se Iran odlučio na ovaj potez iz političkih razloga, prelaskom na euro država nastoji sačuvati stabilnost vlastite službene valute, a Francuska će uskoro početi Irancima nuditi i kredite u eurima.
5. Euro izvan Europe
Euro je pogodan i za putoholičare. Njime se može plaćati na Karibima, Azorima, Kanarskim otocima i Madeiri. Čak su i sjeverni dio Afrike i Gvajana u Južnoj Americi prihvatili euro kao novac. Kosovo, Vatikan, Crna Gora, Andora, Monako i San Marino su države izvan Europske unije koje eurom razvijaju poslovanje i gospodarstvo države.
Što će prelazak na novu valutu značiti za hrvatske gospodarstvenike, kako će se konverzija odraziti na male i srednje poduzetnike, kako bi uvođenje eura moglo utjecati na bespovratna sredstva iz Europske unije te hoće li prelaskom na euro hrvatski poduzetnici biti konkurentniji na tržištu samo su neka od pitanja na koja će na konferenciji 27. listopada odgovarati glavni kreatori monetarne politike, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić te potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, kao i mnogi ekonomisti i financijski stručnjaci - Mario Holzner, izvršni direktor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za financije, Dubravko Ranilović, predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama HGK, Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, profesori Slavica Singer, Vedrana Pribičević i Boris Podobnik te niz drugih ekonomskih stručnjaka, poduzetnika i obrtnika.
Prijava na konferenciju i svi detalji dostupni su na kvaka24konferencija.24sata.hr te na društvenim mrežama. Organizatori projekta su 24sata, Kvaka24 i Hrvatska obrtnička komora. Partneri projekta su Uplift, Pevex, Hrvatska udruga banaka i Aircash.