To je to što me zanima!

Nekoć smo ih željno iščekivali, a danas su pala u zaborav

Uvijek im se razveselimo, ali ih rijetko napišemo. Pisma su zadnjih godina postala nešto što je prisutno u teoriji, ali rijetko viđeno u praksi, a to nam potvrđuje i anketa provedena na portalu 24sata
Vidi originalni članak

Pisanje pisama nekada je bio najvažniji oblik neverbalne komunikacije, a njegovo doba započelo je 500. pr.Kr. kad je prvo pismo napisala kraljica Attosa. Pisma su se pisala uzduž i poprijeko sve dok njihovo mjesto nije preuzela era digitalne komunikacije. Njezinim usponom pisanje pisama sve je više opadalo, a danas prema istraživanju 24sata, čak 55,4% ljudi ne sjeća se kad su zadnji put nekome napisali pismo, dok 21,7% njih kaže da je to učinilo prije par godina.

Kad je riječ o razglednicama situacija je malo drugačija, ali ne pretjerano bolja. Naime, 54,4% ispitanika izjavilo je da razglednice nikada ne šalje, dok 35,6% njih šalje jednom do dva puta ili više puta godišnje. 

Nekada smo voljeli pisati i primati pisma...

Tisućama godina, olovka i papir bili su glavni alati ljudima koji su željeli stupiti u komunikaciju s osobama koje žive na drugom kraju grada, države ili izvan nje. Nije bilo poruka preko mobitela, pisma su bila jedini način. Štoviše, u 18. stoljeću, pisanje pisama bilo je toliko popularno da je prva objavljena novela Pamela, Samuela Richardsona, bila sastavljena isključivo od pisama jedne djevojke svojim roditeljima. Osim što su nas povezivala s drugima, pisma su također bila najlakši način za izražavanje sebe, svojih misli i osjećaja na običan komad papira. Ono što pisma razlikuje od današnjeg tipa komunikacije je činjenica da su ona uvijek prisutna, možemo ih opipati i pomirisati, što u svakome od nas izaziva određenu emociju te nas podsjeća na osobu koja je to pismo poslala. S time se slažu i naši ispitanici, među kojima 80,4% njih smatra da je pismo osobnije, dok ostatak prednost daje poruci.

Pojavom mobitela pisma odlaze u zaborav

Popularnost pisama počela je opadati ''zahvaljujući'' - Johnu F. Mitchellu i Martinu Cooperu, koji su 1973. predstavili prvi mobitel na svijetu, tvrtke Motorola, koji je težio oko 2 kilograma. Potom je krenula era mobilnih mreža pa je tako 1979. lansirana prva mobilna mreža na svijetu Nippon Telegraph and Telephone, i to u Japanu. Iako je Motorola lansirala prvi mobitel, DynaTAC 800x bio je prvi mobitel koji je bio komercijalno dostupan, a izašao je deset godina kasnije, točnije 1983. godine. Od te godine pa nadalje broj mobitela i mobilnih mreža samo je rastao, a danas mobitel imaju čak i oni koji se nalaze na dnu ekonomske piramide. Bez njega ne idemo nikamo i prati nas čak i u našim najintimnijim trenucima. 

U svijetu se svake sekunde:

  • obavi 3,147 razgovora pomoću Skypea
  • pošalje 8,044 tweetova
  • potroši 57,005GB internetskog prometa
  • pošalje 2,692,934 poruka

Ukorak s novim vremenima krenula je i Hrvatska pošta, koja pomoću servisa ePošta omogućuje slanje i primanje pisama, poruka i dokumenata u elektroničkom obliku, a pošti možete pristupiti bilo kada i bilo gdje.

Koje su prednosti digitalnih pisama?

Većina će se složiti da je digitalna transformacija jedan od glavnih razloga zbog kojega smo prestali slati pisma. Ali ne samo to, u vremenu kad smo stalno u nekoj žurbi, dok pokušavamo uskladiti privatni i poslovni život, stajanje u redu izbjegavamo pod svaku cijenu. Prije bismo morali napisati pismo, otići u poštu, kupiti markicu i poslati, a sada nas od slanja pisama najdražim osobama dijeli svega nekoliko klikova.

Osim što je slanje pisama digitalnim putem brzo i jednostavno, također ne morate brinuti o razumljivosti pisma, ako vam rukopis nije baš bajan. Povrh toga, najveća prednost digitalnog slanja pisama je što ih možete napisati i poslati bilo kad i bilo gdje. Stoga, ako ste se čitajući ovaj tekst sjetili drage osobe koju bi voljeli iznenaditi jednim kreativnim pismom, učinite to već danas, pomoću ePošte.

Idi na 24sata

Komentari 8

  • MarijaJurić 25.06.2018.

    Polako se zaboravila, nazalost.

  • 22.06.2018.

    Izvučem nalivpero, da se potpišem na pošti prilikom preuzimanja preporučene pošiljke, a mlada službenica se čudom čudi tko još danas ima nalivpero. Bilježnici se zgražaju ako se želim potpisati nalivperom, pa još crna tinta. Pjena na usta.

  • Old Kresoje 22.06.2018.

    Pa još uvijek se šalju pisma. Sa suda,od policije, od elektre, od FINE, od ovih za ovrhe i deložacije........

Komentiraj...
Vidi sve komentare