Zaključno s listopadom 2022., u Hrvatskoj je evidentirano 22.928 umirovljenika koji su odlučili vratiti se na tržište rada te raditi polovicu radnog vremena. U siječnju 2022. to pravo koristila su 19.692 umirovljenika te je od tada primjetan mjesečni porast broja umirovljenika koji ponovno stupaju u radni odnos. Najveći broj njih zapošljava se u sektoru trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala.
Kad uzmemo u obzir rastuću inflaciju i to što u EU mirovina iznosi minimalno 40% prosječne plaće, a u Hrvatskoj prosječna mirovina iznosi 38% prosječne plaće (lipanj 2022., DZS), ne sumnjamo da će taj broj nastaviti rasti.
Jesu li mladi svjesni što ih čeka?
Prema podacima HZMO-a, trenutni broj korisnika mirovine je 1,229.791, a broj radnika koji rade za tu mirovinu je 1,620.791. To znači da u Hrvatskoj rade samo 1,32 radnika na jednog umirovljenika, pa nam je omjer radnika i umirovljenika među najlošijima u EU. A predviđanja stručnjaka također ne idu u prilog poboljšanju stanja.
Europska komisija 2021. godine objavila je izvješće The Ageing Report u kojem su prikazane projekcije omjera radnika i umirovljenika u sljedećih 50 godina. Prema njihovoj prognozi, Hrvatska bi 2070. godine trebala imati identičan broj radnika i umirovljenika (1:1).
Premda starije generacije svoju situaciju više ne mogu znatno mijenjati, mladi mogu učiti iz njihovog primjera te se na vrijeme pripremiti na izazove koje budućnost donosi. A ako je suditi prema rezultatima istraživanja Ekonomskog fakulteta provedenog pod pokroviteljstvom UMFO-a, upravo to i planiraju.
Spremni na štednju, ali i promjenu sustava
Istraživanje "Financijska i mirovinska pismenost studenata Sveučilišta u Zagrebu" provedeno je u 2022. godini na 2100 ispitanika, a njegovi rezultati pokazali su da je razina financijske pismenosti studenata porasla više od 10%. To predstavlja impresivan rast u relativno kratkom razdoblju od šest godina, kad je provedeno posljednje istraživanje (2016.). Više od 70% studenata pritom je također pokazalo interes za poboljšanjem vlastite financijske i mirovinske pismenosti.
Iznimno je značajan i stav studenata da nije prerano početi štedjeti za mirovinu u studentskim danima, ovo mišljenje ima više od 60% studenata. Većina se također slaže s tim kako je potrebno mijenjati trenutno uređenje hrvatskog mirovinskog sustava. Po razini pismenosti izdvajaju se studenti koji smatraju da treba povećati iznos obveznih mirovinskih doprinosa za obvezne mirovinske fondove nauštrb doprinosa za sustav generacijske solidarnosti.
Pokazatelj napretka je i razumijevanje koje studenti već sad pokazuju prema pojmovima koji će im trebati u budućnosti. Primjerice, većina studenata upoznata je sa značenjem pojmova kao što su diversifikacija ulaganja u financijsku imovinu (92%), koja se odnosi na odabir većeg broja različitih investicija, čime se smanjuje koncentracijski rizik gubitka novca, te penalizacija prijevremenog umirovljenja (90%), kojom se prijevremena mirovina penalizira s maksimalno 12% manjom mirovinom za svih pet godina, točnije, 0,2% po mjesecu prijevremenog umirovljenja. Pritom je jednostavni kamatni račun pojam s kojim je većina studenata najbolje upoznata (93%).
Vrijeme je za dogradnju znanja
No pored mnoštva pozitivnih rezultata, istraživanje je očekivano pokazalo da ima mjesta za napredak. Naime, samo je jedan od pet studenata upoznat s tim da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava na godišnjoj razini za ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond iznosi 750 kuna.
Premda su 1. i 2. mirovinski stup obvezni, oni neće biti dostatni za pristojan život budućim umirovljenicima. Zato je važno znati da se učlanjenjem u 3. stup može ostvariti pravo na državne poticaje do 750 kuna godišnje. Poticaji za mirovinsku štednju iznose 15% godišnje uplate, a iznos do 750 kuna možete dobiti ako mjesečno uplatite 417 kuna.
Pritom je važno naglasiti da je riječ o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji te da imate potpunu slobodu u određivanju visine i dinamike uplata. Novac na računu je vaše vlasništvo, a štednju možete početi koristiti s 55 godina, bez obzira na to radite li ili ste u mirovini. Što je osobito korisno ako poželite otići u prijevremenu mirovinu jer, ako nas je povijest nešto naučila, to je da će se granica za odlazak u mirovinu s godinama vjerojatno pomicati.