Jedan od gorućih problema današnjice je i bacanje hrane. Znate li da čak 1/3 globalno proizvedene hrane završi kao otpad? Samo u Hrvatskoj godišnje se baci oko 400.000 tona, u Sloveniji oko 140.000 tona, a u Srbiji oko 700.000 tona hrane. Bacanje hrane ne predstavlja samo ekološki već i socijalni problem. Trenutno je u svijetu 850 milijuna pretilih ljudi dok s druge strane 795 milijuna ljudi nema dovoljno hrane za zdrav život, a čak devet milijuna umire od gladi, objavio je World Wide Fund for Nature.
Mnogi su znanstvenici složni u tome da ljudi moraju promijeniti stavove i ponašanja prije nego što bude prekasno, a najbolje je početi još u najranijoj mladosti. O tome kako najlakše osvijestiti ove probleme i početi živjeti na ekološki prihvatljiv način razgovarali smo s tri poznate mame, koje su nam otkrile kako zdrave navike prenose svojim najmlađim članovima u kućanstvu.
Najvažnije je početi od malih nogu
Televizijska voditeljica Mirna Maras Batinić mama je 13-godišnjeg Nike i 5-godišnje Meri. O važnosti brige za okoliš počela je svoju djecu učiti, kaže, od malih nogu, a osobito od kad se ovaj problem počeo globalno aktualizirati.
- Mislim da je to je prekomjerno bacanje hrane veliki problem, i da svatko od nas tome treba pristupiti s više pažnje. Osobno uvijek radimo detaljan popis namirnica kad odlazimo u nabavku te prakticiramo u trgovinu ići više puta tjedno, umjesto da radimo veliku nabavku. Kod kuhanja pazimo na količinu koju pripremamo, a ako hrane ostane tad se ručak pretvori u večeru - započinje Mirna.
Da je riječ o gorućem društvenom problemu kojem treba posvetiti više pažnje, prepoznali su odavna već i u Konzumu. Konzum je, tako, već 4 godine zaredom Najdonator hrane, a sa svrhom da promjene trendove u ovom području lansiran je i projekt Reciklopedija, kampanja čiji je cilj educirati sve nas kako smanjiti bacanje hrane. Koliko je promjena nužna govori niz parametara, uključujući podatke da se u Lijepoj Našoj najviše baca upravo nutritivno najvrednije hrane, odnosno voće i povrće, te da je čak 40% sve hrane koja završi u smeću još uvijek jestivo. Prosječni Hrvat, naime, u prosjeku baci čak 71 kilogram hrane, a daleko najviše hrane se baca na području Istre i Primorja.
Osim hrane, veliki problem predstavlja i plastika budući da je riječ neizbježnom materijalu, posebice kod dječjih igračaka.
- Pokušavamo u kući imati što manje plastike i ne gomilati previše smeća, reciklirati. Djecu isto tako učimo kako na štedljiv način koristiti vodu. No osim kod kuće, Niko sudjeluje s prijateljima u akciji čišćenja oko škole. Smatram da bi ovakvih inicijativa trebalo biti i više – ističe naša sugovornica te savjetuje da već u najranijoj dobi treba usmjeravati dijete kako se odnositi prema prirodi jer priroda će nam to znati lijepo vratiti.
'Zamrznite namirnice kojima istječe rok'
A jedna od najpoznatijih hrvatskih youtuberica i beauty blogerica, Ivana Blažoti Mijoč, rekla nam je kako ona svog troipolgodišnjeg Lennoxa ekološkim navikama uči već sad, tako da Lennox, iako je još mali, pomaže u razvrstavanju otpada, zatvara vodu pri pranju ruku i zubi te gasi svjetlo čim izađe iz prostorije.
- Smanjili smo u kući i plastiku, tako da Lennox koristi metalne slamke, a sve je počelo objašnjavanjem zašto otpad ide u koš a ne u prirodu. Danas ga već učimo koja vrsta otpada ide u koju boju, odnosno koji spremnik – kaže poznata influencerica.
Ivanina obitelj prakticira ekološki način života, tako što voze automobil na struju, a razmišljaju i o ugradnji solarnih panela.
- Pri kupnji uređaja i žarulja biramo štedne i trudimo se iskoristiti svu hranu iz hladnjaka prije nove nabavke namirnica, a ostatke hrane kompostiramo. Savjetujem vam da, primjerice, mrkvu i špinat odmah operete, narežete i zamrznete. To će vam ubrzati proces kuhanja, a zamrznuto povrće praktično je i za ubacivanje u zdravi smoothie – savjetuje Ivana.
Da bismo Ivanine savjete trebali shvatiti itekako ozbiljno dokazuju i znanstveno dokazane tvrdnje kako čak 8 do 10% stakleničkih plinova nastaje zbog bacanja hrane te da hrana koju bacamo u miješani otpad doprinosi globalnom zagrijavanju jer hrana bačena u mješoviti otpad truljenjem stvara metan (CH4), staklenički plin koji doprinosi globalnom zagrijavanju koje dovodi do globalnih promjena klime. Osim toga, ako se možemo poslužiti računicom koja je dostupna na Reciklopediji, svatko od nas godišnje baci (barem) 600 kuna!
I ostaci hrane mogu se iskoristiti
Poznato je da su djeca kao spužve i da u najranijoj dobi upijaju sve što vide oko sebe. Upravo zato roditelji radoznalog jednoipolgodišnjeg Šimuna trude se biti mu pravi primjer. Radijska voditeljica i influencerica Nina Slišković Goleš kaže kako nikad nije prerano za stvaranje dobrih životnih navika, pa i onih koje se odnose na brigu za okoliš.
- Svakodnevno prakticiramo, a posebno od moje trudnoće i dolaska djeteta, sredstva za čišćenje koja su eco friendly. Čak i u odabiru igračaka za dijete pokušavam biti što odgovornija prema prirodi i birati one od prirodnih materijala, čija je dobrobit višestruka. Sve su to neke male stvari i minimalni ustupci koji u konačnici, kad bismo svi bili spremni na barem toliko, mogu činiti razliku – kaže Nina, koja vjeruje da ona i muž rade dobar posao te da će Šimun stasati u odgovornog ekološkog dječaka.
A u Nininu domu pazi se i na bacanje hrane.
- Kao i druge prijateljice i kolegice, i ja rado pratim savjete iz Reciklopedija akademije. Uvijek se trudim smisliti neki recept od ostatka hrane, u tome sam poslala prava majstorica. - uz osmijeh kaže Nina.