Kad je riječ o zdravlju, trebamo se držati dobro poznate izreke - Bolje spriječiti nego liječiti! Počeci bolesti nisu uvijek vidljivi jer bolest može biti asimptomatska ili možemo nesvjesno ignorirati prve simptome ne pridajući im pažnju. Zbog toga je iznimno važno obavljati redovite sistematske preglede - cjelovite i detaljne preglede tijela i većine organa, koji omogućuju cjelovit uvid u stanje našeg organizma. Ovisno o dobi, zdravstvenom stanju ili postojanju čimbenika rizika sistematski pregled preporučuje se obaviti jedanput godišnje ili jedanput u dvije godine. Češći sistematski pregledi preporučuju se osobama starije životne dobi te onima koji imaju kronične, maligne ili druge teže bolesti u obitelji. 

Ovi pregledi služe učinkovitoj prevenciji i pravodobnom otkrivanju zdravstvenih tegoba i bolesti. Ako se zdravstveni problem detektira u ranoj fazi, u velikom broju slučajeva pravodobnim liječenjem i promjenom načina života mogu se spriječiti daljnje ozbiljne komplikacije ili kompletno zaustaviti daljnji tijek bolesti. Sukladno dobivenim rezultatima, liječnici donose odluku o potrebi počinjanja liječenja otkrivene bolesti.

Foto: Guliver/Shutterstock

Bolesti modernog doba

Moderan način života povećava čimbenike rizika za nastanak raznih oboljenja, među kojima su stres, nezdrava i nepravilna prehrana, nedovoljno tjelesne aktivnosti i pušenje. Zato ne čudi što su prekomjerna tjelesna težina, šećerne bolesti, povišene masnoće u krvi i povišen krvni tlak sve rašireniji problemi današnjeg društva. Posebno je zabrinjavajuće što mogu biti prisutni godinama a da ih uopće nismo svjesni, a mogu uzrokovati oštećenja krvnih žila, infarkt i moždani udar. Prema tome, vrlo je važno provjeriti razinu kolesterola, krvnog tlaka i šećera u krvi tijekom sistematskog pregleda. 

Danas su, nažalost, sve učestalija i maligna oboljenja, kao što su rak pluća, debelog crijeva i želuca te rak prostate u muškaraca i rak dojke i maternice u žena. Neovisno o kojem je karcinomu riječ, ključno ga je otkriti u što ranijem stadiju kako bi se povećale šanse za izlječenje. No veliki je problem što se ove bolesti razvijaju podmuklo, bez ikakvih simptoma. Određene maligne promjene moguće je otkriti na sistematskom pregledu, što je još jedan u nizu razloga zbog kojih bi nam obavljanje sistematskih pregleda trebalo prijeći u naviku. 

Foto: Guliver/Shutterstock

Redoviti pregledi spašavaju život

Nikako ne trebamo čekati da se pojavi zdravstveni problem kako bismo posjetili liječnika. O zdravlju se trebamo brinuti i onda kad smo najzdraviji i odlično se osjećamo. Medicina je veoma napredovala i raspolaže savršeno preciznim dijagnostičkim metodama, koje nam omogućuju ranu dijagnozu. U nastavku donosimo popis zdravstvenih pregleda koje je poželjno obaviti barem jedanput godišnje: 

• laboratorijska dijagnostika - podrazumijeva analizu kompletne krvne slike, urične kiseline, ureje i šećera u krvi te analizu lipidograma i urina. Rezultati biokemijskih pretraga mogu dati niz informacija o općem zdravstvenom stanju i pokazati postoji li gdje prikriveni poremećaj u radu našeg organizma.
• ginekološki pregled - ženama koje nemaju posebnih problema preporučuje se jedanput godišnje. Obuhvaća pregled ultrazvukom i Papa-test, cervikalno-vaginalni bris, koji može otkriti postoje li neke atipične promjene na vratu maternice uzrokovane humanim papiloma virusom. Ako se pravodobno ne liječe, te promjene mogu dovesti do raka vrata maternice. 
• mamografija -rendgenski pregled dojki pomoću kojeg se rano mogu otkriti tumor ili druge promjene na dojci. Potrebno ga je napraviti svake ili svake druge godine, osim ako liječnik nije drukčije odredio. Ženama mlađim od 40 godina preporučuje se umjesto mamografije napraviti ultrazvuk dojki jer omogućava bolju vizualizaciju prsnog tkiva koje je u tim godinama obično gušće.
• gastroenterološki pregled - uključuje ultrazvuk jetre, žučnih vodova, slezene, gušterače i bubrega. Obično se sastoji od razgovora s pacijentom, detaljnoga kliničkog pregleda i ultrazvuka trbuha. Prema dogovoru s liječnikom mogu se napraviti i dodatne pretrage, kao što su kolonoskopija, gastroskopija i laboratorijske analize. Preventivni pregled preporučuje se osobama starijim od 50 godina.
• pulmološki pregled - osnova ovog pregleda je spirometrija - analiza funkcije pluća. Pregledom se dobiva sveobuhvatna procjena znakova i simptoma bolesti dišnog sustava te se mogu otkriti opstruktivne i restriktivne bolesti pluća u vrlo ranom stadiju.
• kardiološki pregled - temelji se na analizi elektrokardiograma (EKG), a nastavlja se detaljnim uzimanjem anamneze o ranijim bolestima i bolestima u obitelji. Poželjno ga je napraviti barem jedanput godišnje, posebice kod osoba starije životne dobi.
• androloški pregled - važan za muškarce, posebno one starije od 50 godina. Obuhvaća urološki pregled, odnosno digitorektalni pregled prostate, kojim se mogu otkriti eventualne sumnjive nakupine te test na PSA (prostata-specifični antigen) iz krvi. Povećane vrijednosti tog proteina mogu uputiti na eventualni rak prostate u ranom stadiju. 
• pregled štitnjače - sastoji se od ultrazvuka štitnjače i provjere razine hormona T3, T4 i TSH. Pregledom se mogu otkriti čvorovi, ciste i tumori štitnjače, provjeriti je li štitnjača natekla te pratiti izlučuje li premalo ili previše hormona. Bolesti štitne žlijezde u stalnom su porastu, pa je poželjeno redovito obavljati preventivne preglede. 

Foto: Guliver/Shutterstock

Kako smanjiti vrijeme čekanja?

Zahvaljujući ubrzanom načinu života, vremena imamo sve manje, a liste čekanja u javnim bolnicama sve su duže. U Hrvatskoj čak oko 865.000 ljudi čeka na pregled ili dijagnostički postupak, a svoj termin u prosjeku mogu očekivati tek više od pet mjeseci nakon upisivanja. Čak i kada dobijemo svoj termin, nerijetko smo osuđeni na sate i sate čekanja u bolnici. S druge strane, pregledi u privatnim klinikama mogu biti prilično skupi, pa ih često izbjegavamo unatoč tome što smo svjesni da zdravlje nema cijenu.

Želite li zaobići dugo čekanje i velike troškove, a potrebne medicinske usluge zatražiti i ostvariti odmah kad su vam doista potrebne, rješenje na koje možete računati je polica dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Ljudi često poistovjećuju dodatno zdravstveno osiguranje s dopunskim, no to su potpuno različite vrste osiguranja i obje se ubrajaju u dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Polica dopunskog osiguranja pokriva participacije troškova pregleda i bolničkog liječenja u slučaju bolesti ili nezgode, kao i B listu lijekova. Dodatno zdravstveno osiguranje usmjereno je na prevenciju bolesti i smrtnih ishoda kroz redovite preventivne preglede kod vrhunskih specijalista (kardiologa, neurologa, gastroenterologa itd.) prema vašem izboru, uz znatno smanjeno vrijeme čekanja na mnoge specijalističke preglede. Ovisno o tome kakvu policu dodatnog zdravstvenog osiguranja odaberete, na raspolaganju možete imati sistematski pregled, mnoge specijalističke i kontrolne preglede te laboratorijske i dijagnostičke pretrage u više od 200 poliklinika diljem zemlje, čime dodatno zdravstveno osiguranje svojim korisnicima pruža viši standard zdravstvenih usluga.

Više informacija potražite na WEB stranici projekta SIGURNIJE SUTRA: https://sigurnijesutra.huo.hr