Ako ste na tržište rada ulazili početkom prošloga desetljeća, situacija je bila neusporedivo drugačija nego danas. Svijet se tek oporavljao od najveće globalne gospodarske krize ovog stoljeća, inflacija je bila visoka, tržište rada nesigurno, a vlastiti kvadrati za mnoge mlade radnike daleka ideja. Nije slučajno da se The Office baš tad prometnuo u jednu od ključnih slika svijeta rada: ured je bio mjesto koje treba preživjeti, a smisao se često pronalazio izvan posla.
Danas se isti taj svijet rada promatra kroz nešto drukčiji filter. Od Emily in Paris do beskrajnog sadržaja o „work-life balanceu”, karijeri iz snova i remote radu, posao više nije samo mjesto na koje odlazimo od devet do pet. Postao je dio osobnog brenda, identiteta i životnog stila. A upravo tu počinje zanimljiva razlika između generacija, ali i pitanje kako se poslodavci, među njima i L’Oréal, prilagođavaju novim očekivanjima.
Užarena online rasprava
Milenijalcima se smatra generacija rođena između 1983. i 1994., a generacijom Z ljudi rođeni između 1995. i 2007. godine, iako se godišta ovisno o izvoru mogu malo razlikovati. Ove dvije grupe u mnogo se čemu razlikuju, a dovoljno je proskrolati društvenim mrežama da biste vidjeli koliko je rasprava o tim razlikama žustra. Potvrđuje to i niz istraživanja, osobito kad se u raspravu uključi i generacija koja im je prethodila, takozvani boomeri. Podaci pokazuju da se razlike ne svode na stil života, nego na ambicije, plaću, vrijednosti i način na koji mladi biraju poslodavca.
@getcareers Millennials: 💡 GenZ: #millennial #genz #worklife #humor #office ♬ Originalton - net.D
Međugeneracijski jaz
Mlađi nisu manje ambiciozni, samo se njihova ambicija ne mjeri istim parametrima. Prema jednoj anketi, povišicu u idućih godinu dana tražilo bi 50% više pripadnika generacije Z nego boomera, a promaknuće 20% više mladih. Istodobno je plaća boomerima neusporedivo važnija: 77% naspram 54%. Razlika nije u tome žele li napredovati, nego što od napredovanja očekuju. Za mlađe karijera nije nužno uspon po unaprijed zadanim korporativnim stubama, nego prostor za razvoj, nove vještine i bolju poziciju za ono što dolazi.
To se vidi i u ponašanju. Prema jednoj analizi tržišta rada, boomeri su prvi posao zadržavali oko tri godine, a generacija Z posao mijenja otprilike jednom godišnje. Ne zbog nelojalnosti, radi razvoja. Uz razvoj, uvjet su postale i vrijednosti: gotovo pola generacije Z ne bi prihvatilo posao u tvrtki čije se vrijednosti razilaze s njihovima, naspram trećine boomera.
Kako izgleda poželjni poslodavac
Ako se iz svega traži zajednički nazivnik, to je učenje. Mlađim generacijama ono nije dodatak poslu, nego dio karijernog plana. Prema međunarodnom izvještaju o učenju na radnom mjestu, da je učenje ključ uspješne karijere vjeruje 76% generacije Z, a među boomerima taj je udio 20% manji.
I to nije samo lijepa HR fraza. Snažna kultura učenja povezana je s većim zadržavanjem zaposlenika, većom internom mobilnošću i boljom pripremom novih menadžera. Konkretno, prema izvještaju o učenju na radnom mjestu za 2024. godinu, zadržavanje je veće za 57%, a interna mobilnost za 23%.
Istovremeno, interne programe mobilnosti ima 33% poslodavaca, ali samo jedan od pet zaposlenika siguran je da može napraviti internu promjenu. Zato jedan od pet pripadnika generacije Z i jedan od tri milenijalca više ne radi u industriji ili ulozi u kojoj je izvorno namjeravao dočekati penziju.
Kako to izgleda u praksi
Postoji li poslodavac koji se prilagodio takvim očekivanjima? Primjer je L’Oréal, koji je za potrebe zapošljavanja pokrenuo kampanju „Life is too short for a boring career”. Njezina je poruka da posao ne mora biti nešto što se samo odrađuje od ponedjeljka do petka, nego prostor u kojem se konkretno razvija i osobno i profesionalno.
Kampanja se oslanja upravo na ono što mlađe generacije, prema spomenutim istraživanjima, traže od poslodavca: mogućnosti profesionalnog razvoja, međunarodno okruženje, kontinuirane prilike za učenje i napredovanje, rad na inovativnim projektima i dinamično radno okruženje. Naglasak je na iskustvu i vještinama koje se grade kroz posao, a ne na tituli na vizitki. Takav pristup odgovara i potrebi za karijerom koja ostavlja prostora za kvalitetan privatni život, što je tema o kojoj se danas sve više govori.
Za generaciju koja posao mijenja radi razvoja, to je argument koji može imati težinu: mogućnost da se iskustvo, vještine i karijerni put grade na jednom mjestu, u međunarodnom okruženju. Time se donekle odgovara i na raskorak koji pokazuju podaci o internoj mobilnosti, gdje poslodavci nude više nego što zaposlenici percipiraju da im je dostupno.
L’Oréal Adria nalazi se među 10 najpoželjnijih poslodavaca u FMCG sektoru u Hrvatskoj. Otvorene pozicije i više informacija o tome što tvrtka nudi budućim kolegama dostupni su na službenoj stranici za karijere. Pitanje koje dijele sve generacije, kako izgleda posao koji ima smisla i ostavlja prostora za rast, time dobiva i jedan konkretan primjer s domaćeg tržišta rada.