Čitanje deklaracije na hrani ponekad zaista može biti izazovno. Mnogo informacija na malom komadu naljepnice često nas odvrati od proučavanja, a budući da nas ambalaža lako može zavarati da pomislimo kako je nešto zdravo, često ni ne uzimamo u obzir što piše na etiketi. Međutim, neki od nas prisiljeni su zbog zdravlja čitati etikete namirnica koje kupuju, drugi to čine jer se naprosto žele hraniti osviješteno i zdravo, a treći ih čitaju jer žele kupovati održive proizvode. U svakom slučaju, ponekad je dobro baciti oko na deklaracije proizvoda i provjeriti što točno unosimo u tijelo. Kako biste ih bolje razumjeli, evo na što trebate obratiti pozornost. 

Popis sastojaka

Sastojci na deklaracijama moraju biti navedeni točno određenim redoslijedom - najprije onaj kojeg ima najviše, a zatim redoslijedom do najmanjeg. Zato je iznimno važno čitati popis sastojaka jer on ne prikazuje samo ono što proizvod sadrži nego i ono čega ima najviše, a čega najmanje. Primjerice, ako je prvi na popisu šećer, to nikako nije dobro jer ga ima najviše od svih sastojaka. Zato je dobro kupovati proizvode sa što manje navedenih sastojaka te što manje dodanih šećera, aditiva i konzervansa.

Nutritivna deklaracija

Hranjiva vrijednost proizvoda najčešće je iskazana u tablici i govori nam koliko je hranjivih tvari sadržano u 100 g, 100 ml ili po jedinici serviranja. Osim hranjivih tvari, na vrhu tablice uvijek je navedena prosječna hranjiva vrijednost namirnice, a izražena je u kilodžulima (kJ) i kilokalorijama (kcal). Međutim, uvijek treba imati na umu da je riječ o 100 g/ml ili o jedinici serviranja, a pakiranje mnogih namirnica najčešće je mnogo veće, pa vrlo lako možemo brzo prekršiti preporučene dnevne količine pojedinih hranjivih vrijednosti (iako se razlikuje ovisno o spolu, težini, dobi i tjelesnoj aktivnosti, prosječna potreba odraslog čovjeka je oko 2000 kcal). 

• masti - važno je obratiti pozornost na zasićene masti jer bi ih trebalo ograničiti u svakodnevnoj prehraniti budući da nisu zdrave kao one nezasićene. 
• ugljikohidrati - važno je paziti da sadrže što manje šećera (primjer lošeg nutritivnog sastava pogledati na slici niže). 
• šećer - nije jednak onome na popisu sastojaka; u nutritivnoj tablici naveden je zbroj svih šećera u proizvodu i predstavlja njihovu vrijednost na 100 g odnosno 100 ml. Pored prirodno prisutnih šećera u namirnicama, nalaze se i oni dodani i to pod različitim nazivima (fruktoza, glukoza, saharoza, dekstroza, maltoza, kukuruzni sirup), a njih treba potražiti na popisu sastojaka. 
• sol (natrij) - treba paziti na količinu jer je preporučeni dnevni unos do 2 g. 

Foto: Hrvatska agencija za hranu

RDA

Preporučeni dnevni unos ili RDA (Recommended Dietary Allowances) vitamina i minerala potrebnih za uravnoteženu prehranu najčešće je naveden u stupcu pokraj količina vitamina i minerala koji su prisutni u 100 g određene namirnice i izražen je kao postotak. Dakle, ako uz vrijednost vitamina C u stupcu RDA stoji 60%, znači da će se unosom 100 g te namirnice zadovoljiti 60% dnevne potrebe za vitaminom C. 

Aditivi 

Dodaju se u namirnice kako bi ih se obojilo, konzerviralo ili im se poboljšao okus, a postoje prirodni (npr. limunska kiselina, pčelinji vosak) i umjetni aditivi. Standard za označavanje aditiva su E brojevi (od E100 do E1520). Međutim, vegani i vegetarijanci trebali bi posebno obratiti pozornost na aditive jer se pod njihovim oznakama mogu skrivati različite supstance životinjskog podrijetla. Kako bi olakšao kupcima snalaženje, dm je uveo zelene etikete za održive proizvode. Kupcima ih je tako lakše prepoznati na policama, a na mnogim zelenim ili standardnim etiketama mogu se pronaći i dodatne informacije koje olakšavaju kupnju (osobito veganima ili, primjerice, osobama alergičnima na laktozu ili gluten), kao što se vidi na primjeru:

Foto: dm

Savjet više

Kako biste se hranili što zdravije i osigurali svome tijelu nutritivno bogatu hranu, počnite obraćati pozornost na deklaracije i nemojte dopustiti da vas ambalaža koja "vuče" na zdravo zavara. Birajte namirnice čije sastojke možete protumačiti i razumjeti, a sa što manje aditiva i čudnih oznaka te dodanog šećera. Namirnice koje imaju kraći rok trajanja sadrže znatno manje konzervansa od namirnica s dugim rokom, pa neka vaš izbor bude što prirodnija hrana, po mogućnosti ekološki proizvedena.