Ako razmišljate o svojoj financijskoj budućnosti, tad je uplaćivanje u dobrovoljni mirovinski fond, odnosno treći stup mirovinskog osiguranja, nešto što obavezno trebate uzeti u obzir. Za razliku od prvog i drugog stupa, koji su obavezni, treći je stup potpuno dobrovoljna mirovinska štednja, u koju uplaćujete koliko i kad to želite kako biste ostvarili veća mirovinska primanja u budućnosti. Međutim, dvije su vrste dobrovoljne mirovinske štednje - otvorena i zatvorena, a u nastavku doznajte u čemu je razlika.
Otvoreni mirovinski fondovi
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi namijenjeni su štednji svih građana kao dopuni prvog i drugog mirovinskog stupa. Ograničenja članstva nema - član može biti bilo tko, bez obzira na dob, zdravstveno stanje ili primanja/zaposlenje. Trajanje članstva nije vremenski ograničeno i sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Uplate nisu obavezne - uplaćujete ovisno o svojim mogućnostima, a ako koji mjesec niste u mogućnosti uplatiti, članstvo u fondu vam se ne prekida i vaša postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose. Kad ste ponovno u mogućnosti, jednostavno nastavite s uplatama.
Zatvoreni mirovinski fondovi
Za razliku od otvorenih fondova, u zatvorenima mogu štedjeti samo zaposlenici koji rade kod poslodavca ili su članovi sindikata ili udruge koji su osnovali zatvoreni mirovinski fond. Dakle, zatvoreni se fondovi osnivaju kako bi poslodavci, sindikati ili udruge kao Pokrovitelji omogućili zaposlenicima dobrovoljnu mirovinsku štednju, pri čemu poslodavac, koji je preuzeo obvezu plaćanja doprinosa za svoje zaposlenike, ima poreznu olakšicu na uplate do 500 kuna mjesečno ili 6000 kuna godišnje po zaposleniku. Među mnogim beneficijama ovakvog mirovinskog fonda za poslodavce, kao Pokrovitelji fonda ujedno time mogu dodatno stimulirati i zadržati svoje zaposlenike.
- Tvrtka u kojoj radim uplaćuje svojim zaposlenicima dobrovoljno mirovinsko u zatvorenom fondu. Osobno mislim da je to vrlo dobar benefit iako svi vole nešto 'opipljivije' i bliže sadašnjoj isplati, a ne neki ulog u budućnosti. Meni je to definitivno poticaj i mislim da bih, u slučaju da promijenim posao na kojem nema tog benefita, sama nastavila uplaćivati. Na kraju krajeva, tko se ne veseli malo 'podebljanoj' mirovini? - rekla je Jelena (44) iz Zagreba.
- Ne znam uplaćuje li moja firma u otvoreni ili zatvoreni fond, ali znam da uplaćuje maksimalni mjesečni iznos. U svakom slučaju mislim da je to odličan benefit za zaposlenike. Na prijašnjim poslovima ni jedan poslodavac nije mi uplaćivao u treći stup, tako da je ovo stvarno super 'dodatak' uvjetima koje imam i da će mi u starosti, kada dođe vrijeme za mirovinu, svaka dodatna kuna puno značiti - kaže Marko (35) iz Samobora.
Zatvoreni mirovinski fond omogućava zaposlenicima, odnosno članovima, dobrovoljnu mirovinsku štednju pod posebnim uvjetima u odnosu na one koji vrijede za članove otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Zašto ulagati u dobrovoljni mirovinski fond?
Štednjom u dobrovoljnome mirovinskom fondu (treći stup) povećavate svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa. Što prije počnete štedjeti u trećem stupu, vaša ukupna štednja povećava se zbog prinosa koji ostvaruju društva za upravljanje mirovinskim fondovima i državnih poticaja od 15%.
Naime, na kraju svake godine država uplaćuje poticajna sredstva na uplaćenu dobrovoljnu mirovinsku štednju. Ona iznose 15% godišnje uplate do najviše 5000 kuna (ili 417 kuna mjesečno), pa najviši državni poticaj maksimalno može iznositi 750 kuna. Državni poticaji u jednoj godini mogu se dobiti za štednju samo u jednome mirovinskom fondu, a pravo na ta poticajna sredstva ima svaki član fonda koji je državljanin Hrvatske ili ima prebivalište u Hrvatskoj. Međutim, pravo na državna poticajna sredstva imaju i oni koji su prijavljeni u nekoj od zemalja članica Europske unije, za razdoblje u kojem uplaćuju doprinose za obvezno mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj.
Dobrovoljna mirovinska štednja je fleksibilna, pa sami birate kad i koliko želite uplaćivati. Dinamika ovisi isključivo o vama: možete uplaćivati mjesečno, tromjesečno, jedanput godišnje ili kako vam odgovara.