Bez hrane možemo preživjeti oko tri tjedna, bez vode oko tri dana, ali bez kisika samo oko tri minute. Upravo je zbog toga disanje najvažniji proces u ljudskom tijelu, pa svakog dana udahnemo i izdahnemo oko 20.000 puta. No zbog sve većeg zagađenja okoliša sve je više ljudi koji svakodnevno udišu zrak koji je štetan za zdravlje, a znanstvenici su se zapitali postoji li uopće mjesto na Zemlji na kojem je zrak netaknut, odnosno u kojem nema tragova ljudskog djelovanja.
Kina ima najzagađeniji zrak
Onečišćen zrak postao je globalni zdravstveni problem, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da od posljedica toga godišnje umre oko sedam milijuna ljudi. Istraživanja su pokazala da onečišćen zrak povećava rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara i raka pluća, a posebno je zabrinjavajuće da oko 80% ljudi koji žive u urbanim sredinama udišu zrak koji premašuje sigurnosne granice Svjetske zdravstvene organizacije.
Razmjeri tog problema najbolje se vide u Kini, koja ima uvjerljivo najlošiji indeks zagađenosti zraka. On iznosi 502, što se smatra najopasnijom kategorijom s ozbiljnim posljedicama za zdravlje. Za usporedbu, zrak koji se smatra zdravim ne premašuje indeks od 50. Kinu slijede Indija (426), Bangladeš (194) i Turska (179). Hrvatska je izvrsno rangirana s indeksom 14.
No osim vanjskog zraka, suvremenom čovjeku prijetnju predstavlja zrak u zatvorenim prostorima, u kojima provodimo većinu vremena, posebno zimi. Takav je zrak zbog grijanja izrazito suh, a njegovo udisanje isušuje sluznicu nosa, grla i ždrijela, zbog čega u organizam lakše ulaze patogeni organizmi. Za posljedicu možemo imati suho grlo i kašalj, napete glasnice, promuklost, iritaciju očiju, krvarenje iz nosa, a zbog smanjenog unosa kisika u krvožilni sustav možemo se osjećati umorno i iscrpljeno te imati smanjenu koncentraciju.
Gdje je najčišći zrak na svijetu?
Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado pod vodstvom profesorice Sonije Kreidenweis odlučili su pronaći mjesto na Zemlji na kojem je zrak najčišći. To znači da su tražili zrak u kojem nema tragova ljudske aktivnosti, odnosno u kojem nema aerosola nastalih ljudskim djelovanjem. Aerosoli su inače suspenzije čestica krutih tvari ili kapljica promjera manjih od jednog mikrometra u plinu. Takav zrak pronašli su u području iznad Južnog oceana koji okružuje Antarktiku. Istraživanje je pokazalo da je tamošnji zrak izoliran od utjecaja okolnih kontinenata i pod snažnim utjecajem bioloških procesa oceana.
Kad govorimo o naseljenim dijelovima Zemlje, najčišći zrak možemo pronaći na Novom Zelandu, u Bruneju, Finskoj, Švedskoj i Islandu.
Pravilno disanje spašava organizam
Pluća su, s probavnim traktom i kožom, jedan od glavnih putova eliminacije nečistoća iz organizma. Tako disanjem izbacujemo oko 250 štetnih tvari iz organizma. Osim toga, pravilno disanje važno je za mentalno zdravlje jer njime možemo upravljati stresom, tjeskobom ili osjećajem nemira.
Kad smo pod stresom, naše disanje postaje ubrzano, podižemo samo gornji dio prsnoga koša, zbog čega dišemo izrazito plitko. Pretpostavlja se da većina odraslih ljudi diše nepravilno, iskorištavajući samo od 30 do 40% kapaciteta svojih pluća. S druge strane, mirno, usporeno dijafragmalno disanje smanjuje osjećaj napetosti i tjeskobe, osigurava optimalan dotok kisika i uklanjanje ugljičnog dioksida, što je važno za pravilno funkcioniranje tijela.