IoT (internet stvari) tehnološki je koncept za koji se smatra da će bitno unaprijediti kvalitetu i održivost našeg života. Već sad se koristi u gradovima i prometu, za razna mjerenja, kao što su čistoća zraka ili potrošnja energije, ali i u poljoprivredi, gdje, optimizirajući vlagu, kvalitetu tla i drugih uvjeta, omogućuje kvalitetniju proizvodnju bez štetnih sastojaka.
Više o IoT-u i o tomu što znači za budućnost doznali smo od Ante Krznarića, direktora osječke tvrtke Axis, koja se bavi sistemskom integracijom IoT-a i kao takva je jedna od rijetkih na našem tržištu. Ove godine završili su projekt u suradnji s HEP Plinom kojim su omogućili daljinsko očitavanje plinomjera u Osijeku.
Brže, preciznije i povoljnije uz IoT
IoT, ili internet stvari, tehnološki je koncept prema kojemu se na gotovo sve stvari unutar zgrade, korporacije ili grada mogu postaviti senzori, koji u središnji informacijski sustav šalju razne podatke o onome na što je senzor postavljen.
Krznarić nam koncept IoT-a objašnjava na jednostavnom primjeru s drvenim paletama, koje su osnova u svakom transportu.
- Zamislite da na svakoj paleti imate IoT senzor koji šalje GPS podatke o tome gdje se paleta nalazi. Prema jedinstvenom broju senzora informatički je lako pridružiti robu s paletom na kojoj se nalazi. Tako u svakom trenutku znate ne samo gdje vam se roba u transportu nalazi nego i optimalan put za svaku distribuciju robe. Tako isporuka postaje brža, točnija, jeftinija, a i negativni utjecaj na okoliš manji je zbog smanjenog CO2 otiska - govori Krznarić.
Zbog jeftinih i energetski učinkovitih senzora IoT rješenja dostupna su velikom broju poduzeća ili gradova, što Krznarić smatra i najvećom prednošću.
- Osim toga, postoji nekoliko IoT mrežnih standarda zbog kojih su pojedina poduzeća, gradovi ili sustavi neovisni o stupnju razvoja teleoperatera u njihovu gradu ili državi. Zbog toga mogu razvijati pametna rješenja za sebe, ne čekajući nikoga i bez potrebe da se prilagođavaju ili ograničavaju - govori Krznarić.
Koja je poveznica s 5G mrežom?
U posljednje se vrijeme internet stvari spominje u kontekstu aktualne 5G mreže. Moglo se čuti kako će 5G mreža unaprijediti IoT sustave, koji će mnogo brže izmjenjivati podatke, te kako će mreže postati sigurnije. No Krznarić objašnjava da tu ideju zapravo promoviraju teleoperatori, koji nastoje IoT prebaciti na svoje mreže. U stvarnosti, IoT mreže su industrijske.
- To su vrlo specifične mreže, vrlo malih brzina i snaga i, upravo suprotno od 5G-a, koji teži što većim brzinama prenijeti što više GB u sekundi, IoT mreže u svojim porukama (kojih ne smije biti više od stotinjak na dan po uređaju) imaju jedan ili dva bajta (B) korisnog sadržaja - objašnjava Krznarić.
Najveći hrvatski IoT projekt je u Osijeku
Krznarić nam govori da je IoT tržište u Hrvatskoj srednje razvijeno i s malo "živih" projekata, no izrazito je živo u smislu istraživanja te razvoja pilot-projekata.
Njegova tvrtka Axis, koja je sistem integrator, prošle je godine počela IoT projekt daljinskog očitavanja plinomjera u Osijeku u suradnji s HEP Plinom, čime se planiraju smanjiti troškovi terenskog očitavanja te krajnjim korisnicima omogućiti uvid u realnu potrošnju, procjene troškova potrošnje, kao i analitiku povijesnih i trenutnih podataka.
Projekt je poseban i po tome što je proizvodnja hardvera i softvera pripala domaćim tvrtkama.
Tvrtka Iot Net Adria, koja je hrvatski operator globalne tvrtke Sigfoxa, omogućuje spajanje na mrežu IoT-a. HEP Telekomunikacije pružaju uslugu prihvata podataka na platformu za obradu podataka, dok je senzor koji se instalira na postojeća plinska brojila razvila zagrebačka tvrtka Byte Lab. Domaće tvrtke Multicom i Axis provele su integraciju projekta.
Senzori su povezani unutar globalne mreže Sigfox, zbog čega se projekt može primijeniti i bilo gdje u svijetu.
- Sve što smo dobro napravili u Slavoniji i Baranji u sklopu projekta HEP Plin, jednako je dobro te bez ikakvih izmjena može raditi bilo gdje u svijetu. Tako smo, posebno uz dobru referencu poput HEP Plina, spremni i otvoreni i za druge projekte u Hrvatskoj i bilo gdje u svijetu - govori Krznarić.
Gotovo bilijun povezanih uređaja u svijetu
IoT je termin koji se službeno počeo koristiti tek 1999. godine, no neki se raniji tehnološki koncepti prema današnjoj definiciji mogu smatrati IoT-om. Primjerice, ranih 80-ih godina na sveučilištu Carnegie Melon u Pittsburghu jedna je američka tvrtka postavila automat za piće, a programeri su putem interneta provjeravali status dostupnih pića. Prema istraživanju HP-a, početkom 1990-ih oko 300.000 uređaja bilo je u sustavu IoT-a, a već do kraja 1999. taj se broj popeo na 90 milijuna. Predviđa se da će do kraja 2025. broj povezanih uređaja prijeći bilijun (1012).
Krznarić IoT koncepte smatra tehnološkom "demokracijom", koja donosi fantastična i napredna rješenja, poput onoga u Osijeku, te koja gura svijet naprijed.
Moje duboko uvjerenje je da IoT može učiniti mnogo za kvalitetniji i održiviji život u budućnosti.