Jedanaest zemalja s obje strane Tihog oceana oživjet će u četvrtak u Čileu Transpacifički sporazum o slobodnoj trgovini (TPP) koji je prije godinu dana nakon povlačenja SAD-a smatran mrtvim.

Ugovor je promicao Washington za vrijeme predsjednika Baracka Obame, te je potpisan u veljači 2016. nakon godina pregovora između 12 zemalja koje imaju pristup Tihom oceanu: SAD-a, Australije, Bruneja, Kanade, Čilea, Japana, Malezije, Meksika, Novog Zelanda, Perua, Singapura i Vijetnama.

No, prije stupanja na snagu, američki predsjednik Donald Trump objavio je povlačenje svoje zemlje, dovodeći u opasnost ambiciozan sporazum koji bi trebao obuhvatiti 40 posto svjetskog BDP-a i gotovo 25 posto međunarodne trgovine.

- Iako će se takse primjenjivati na neke proizvode, a postoji i opasnost od trgovinskog rata, mi dajemo znak za početak - kazao je šef čileanske diplomacije Heraldo Munoz u trenutku kad je Trump najavio uvođenje carina za čelik i aluminij zbog čega bi mogao izbiti trgovinski rat.

- To je najvažniji i najzahtjevniji sporazum o slobodnoj trgovini dosad potpisan na svijetu - tvrdi Munoz, a stupit će na snagu unatoč velikoj kritici javnosti koja niti ne zna što u sporazumu točno piše. 

Godinu dana nakon izlaska SAD-a, u Santiagu se sporazum, sada zvan Transpacifičko globalno i progresivno partnerstvo (CPTPP) treba potpisati u četvrtak, s gotovo svim odredbama iz originalnog teksta osim odredbe o intelektualnom vlasništvu koju je nametnuo Washington.

Sporazumom se predviđa ukidanje carinskih i necarinskih prepreka, poput uvođenja zajedničkih normi u nekoliko sektora aktivnosti između tih 11 zemalja koje okupljaju gotovo 500 milijuna osoba.

Nakon što bude potpisan, sporazum će stupiti na snagu 60 dana nakon ratifikacije najmanje šest od 11 zemalja.

Transatlantičkom sporazumu protive se građani Santiaga u Čileu koji su izašli na ulice izraziti svoje nezadovoljstvo. 

"Ne modernom ropstvu", "Ne TTP-11", poručili su prosvjednici.