Europske zemlje uvele su danas još jednu očajničku mjeru koju je i američka Komisija za vrijednosnice uvela nakon propasti Lehman Brothersa prije tri godine. Francuska, Italija, Španjolska i Belgija uvele su privremenu zabranu tzv. short-sellinga na burzi, odnosno prodaje padajućih dionica kako bi kasnije bile kupljene po nižoj cijeni.
Četiri zemlje to su uvele kako bi zaustavile špekulativni pad cijena dionica njihovih najvećih banaka, koje su počele gubiti na vrijednosti zbog glasina koje se brzo šire u doba krize i izostanka akcije europskih lidera.
Francuska zabrana odnosi se na 11 dionica kompanija iz financijskog sektora i trajat će dva tjedna. Ta je zemlja sada u opasnosti da izgubi svoj AAA kreditni rejting, nakon što ga je izgubila Amerika i nakon što je postalo sve izglednije da će francuske banke, koje su u velikoj mjeri izložene prema propadajućim ekonomijama južnog dijela eurozone, morati otpisati velik dio svoj potraživanja. Agencije za kreditni rejting najavljuju da neće sniziti svoju ocjenu Francuske, ali oprezni investitori ipak špekuliraju da će se to dogoditi.
Zabrana tzv. short-sellinga privremeno je uvedena za stotine kompanija u Americi i Britaniji četiri dana nakon što je 2008. godine slom doživjela velika financijska institucija Lehman Brothers. Svjetski ekonomisti i političari već tjednima strahuju da će kriza, koja se nezaustavljivo širi ovog ljeta eurozonom, doživjeti svoj šokantni vrhunac kad potone netko poput Lehmana i izazove globalni potres. Samo što, za razliku od 2008. godine, danas ne tonu banke, nego države, što je puno ozbiljniji problem.
Državni regulatori uvijek su imali legitimitet (a 2008. godine imali su i novac) da se upletu i spase bankarski sektor. Ali upletanje i spašavanje jedne države ostavilo bi tu državu bez ikakva suvereniteta. Takva država bila bi praktički pod upravom strane hunte, samo ne vojne, nego financijske: "hunta" stranih financijaša naređivala bi nekoj državi da uvede poreze, da smanji potrošnju, i nitko u toj državi, ni narod ni parlament, ne bi imao pravo glasa.
Koliko takav scenarij može biti bolan za bilo koju suverenu zemlju pokazuju događaji ovih dana u Italiji, gdje, po naputku Europske centralne banke (ECB), Berlusconi mora uvesti novi krizni porez. U Portugalu, pak, bivši ministar obrane u dnevnom listu Publico piše da će Njemačka u ovoj krizi ostvariti dominaciju kakvu nisu uspjeli "ni Kaiser ni Hitler". Kriza stvara strahove i radikalne stavove.
Nijemci i dalje ne žele ni čuti za ideju da, uvođenjem euroobveznica, odgovaraju za druge zemlje. Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak se vraća na posao s godišnjeg odmora i u utorak će se u Parizu susresti s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem.
Danas su objavljeni službeni podaci koji pokazuju da francusko gospodarstvo stagnira u drugom tromjesečju (u prvom je imalo gotovo zanemariv rast od 0,9 posto). U 17 zemalja eurozone industrijska proizvodnja u lipnju pala je 0,7 posto u odnosu na svibanj. Gospodarskog oporavka nema, tržište sve manje vjeruje u opstanak ovakve eurozone, a dvoje vodećih lidera najavljuje da će se sljedeći tjedan sastati i razgovarati. U tome su oduvijek bili dobri, ali izostanak akcije nakon sastanaka i razgovora ono je što krizu iz dana u dan čini sve većom.