Rusko-američki razgovori u ponedjeljak završili su opetovanjem jamstava za sigurnost s ruske strane i upozorenjem Sjedinjenih Država da će se Moskva suočiti s posljedicama ako odluči napasti Ukrajinu, prenose agencije iz Ženeve.
Zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman rekla je novinarima da je poručila svojem ruskom kolegi da bi eventualna invazija na Ukrajinu dovela do "značajnih, enormnih" posljedica.
Ona je također poručila da Washington nema namjeru pregovarati o Ukrajini bez sudjelovanja Kijeva, kao ni o detaljnoj sigurnosnoj arhitekturi Europe bez Europljana.
Washington je također upozorio Moskvu da će se "politika otvorenih vrata" NATO-a nastaviti unatoč ruskim zahtjevima, rekla je novinarima.
S ruskim kolegom Sergejem Rjabkovim u ponedjeljak je u Ženevi razgovarala o ograničenjima za raspoređivanje raketa i vojnim vježbama u Europi, pojasnila je.
Moskvi je poručila da su Sjedinjene Države spremne uskoro nastaviti razgovore.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov opisao je rusko-američke razgovore održane u ponedjeljak kao profesionalne, ali je rekao da su kompromisi nužni za napredak.
Rusija je u prosincu kazala da traži jamstva NATO-a da Ukrajina nikada neće postati članica tog vojno-političkog saveza jer bi to bila prijetnja sigurnosti ruske nacije.
Nastavak budućih razgovora djelomice će ovisiti o napretku u postizanju sporazuma o tom pitanju, rekao je Rjbakov.
Rusija će odlučiti o nastavku razgovora sa Sjedinjenim Državama nakon sastanaka koje će ovaj tjedan održati s NATO-om te Europskom organizacijom za sigurnost i suradnju (OESS), rekao je Rjabkov.
Osnova za sporazum između Rusije i SAD-a postoji, rekao je Rjabkov, ali i upozorio da Sjedinjene Države ne bi smjele podcijeniti opasnost od konfrontacije.
Pregovori između SAD-a i Rusije u Ženevi na kojima se razgovaralo o napetosti oko Ukrajine trajali su osam sati.
Napredak nije postignut u predmetu budućeg članstva Ukrajine u NATO-u, rekao je Rjbakov.
Washington je uoči razgovora izrazio nadu da će oni rezultirati deeskalacijom situacije na ukrajinsko-ruskoj granici.
Rusija je na granicu s Ukrajinom dovela 100 tisuća vojnika. Kijev i Washington tvrde kako se sprema za invaziju, osam godina nakon što je anektirala poluotok Krim, prenosi Reuters.
Rusija odbacuje te tvrdnje i ističe kako odgovara na agresivno i provokativno ponašanje NATO saveza i Ukrajine.
Moskva je prošli mjesec predstavila svoje zahtjeve Zapadu koji uključuju veto na daljnje širenje NATO-a na istok i prekid njegovih aktivnosti u središnjim i istočnim europskim državama koje su mu se pridružile nakon 1997. godine.
SAD i NATO su odmah odbacili velik dio ruskih prijedloga, potaknuvši zabrinutost u mogućnost ikakvog dogovora.