I za njega su gotovo četiri desetljeća proučavanja jedne od najprominentnjih starih kultura srednje Amerike. Tijekom svoje karijere slovenski arheolog i antropolog Ivan Šprajc kao svoja najveća dostignuća navodi otkrića triju gradova predmajanske civilizacije starije od 1200 godina. On nije prvi istraživač koji se s naših prostora otisnuo preko oceana kako bi proniknuo u tajne neobjašnjivo nestalih naroda Maja i Inka. To su, stoljeće prije njega učinili i poznati hrvatski istraživači braća Mirko i Stjepan Seljan. Osim arheološkoga, njihov izniman doprinos razvoju i kulturi Južne Amerike vidljiv je i danas, a smrt starijeg od dvojice braće, Mirka, još je obavijena misterijem peruanskih povijuša.
Nakon doktorata iz etnološke povijesti na meksičkom nacionalnom sveučilištu njihov profesionalni nasljednik Ivan nije duljio jer je znao da Južna i Srednja Amerika kriju još mnogo tajni o načinu života onih koji su Zemljom hodali mnogo prije nas. Kaže kako je za to zaslužan njegov nepredviđeni produžetak boravka u Meksiku zbog zahuktavanja rata u bivšoj Jugoslaviji. U 27 godina, koliko se aktivno bavi mezoameričkom poviješću, pročešljao je zemlju tekile uzduž i poprijeko, ali kaže kako mu nije uvijek bilo lako, što je i nesumnjivo, jer je višetjedno probijanje mačetama kroz džunglu itekako naporno. Suočavanje sa sušnim razdobljima u džungli popraćeno opasnošću od otrovnih zmija i jaguara koje je tamo viđao, ipak se isplatilo. U posljednje dvije godine došao je tamo gdje nitko nije nogom kročio.