Bura promjena imena, novih bista i spomenika zahvatila je Zagreb. Zajedničko im je da se nova gradska vlast više bavi davno preminulima nego odlukama koje se tiču živih građana metropole.

Milan Bandić je ušao u koaliciju s HDZ-om, ali i Neovisnim za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, s tim da su mu potonji uvjetovali micanje Trga maršala Tita. Nakon što je u četvrtak izglasano preimenovanje, tu nije, izgleda, kraj zahtjevima desne struje Hasanbegović-Esih.

Hasanbegović je u sklopu koalicijskog sporazuma preuzeo i Odbor za imenovanja ulica, trgova i naselja, a u njemu je od pet članova četiri iz vladajuće koalicije i tek jedan oporbeni - Rada Borić iz Nove ljevice.

Iako Hasanbegović opovrgava da će osobno predložiti micanje ulice prvog čehoslovačkog predsjednika Tomaša Masaryka iz centra Zagreba, činjenica je da je izjavio kako bi trebalo osnovati stručno povjerenstvo koje bi razmotrilo treba li ta ulica promijeniti ime. 

Masaryka već htjeli micati

On je osobno protiv toga da Masaryk ima ulicu u centru Zagreba zbog svojih jugoslavenskih ideja i stavova da su Hrvati i Srbi isti narod.

- U odboru već postoji obrazloženje o micanju Masaryka, a pisao ga je 1999. godine HDZ-ovac Ranko Marinković - rekao nam je jučer Hasanbegović, koji se našao na meti kritika jer se upravo njemu pripisuje da će predložiti inicijativu.

Ali iz svega je jasno da Neovisni za Hrvatsku žele raspravu o tom imenu. Također, već ranije je najavio Hasanbegović, a to nam je i potvrđeno, da bi ulicu u Zagrebu trebao izgubiti Vlado Ranogajac. Iako je on bio predsjednik nogometnog saveza i sportaš, desnica napominje da je nakon ulaska partizana u Zagreb 1945. godine potpisivao naloge za strijeljanje.

Rušenje starog prijateljstva

Ove najave dosad su šutke slušali u Bandićevoj stranci iako je već poznato da uopće nisu zadovoljni apetitima novih koalicijskih partnera. No izgleda da je sad i njima prekipjelo.

- Nadam se da više neće dolaziti do incijativa o preimenovanju ulica i trgova te da smo zatvorili teme koje, nažalost, još dijele građane ove zemlje - rekla je Jelena Pavičić Vukičević, Bandićeva zamjenica i najbliža suradnica.

Hrvatsko-češko društvo također je negativno reagiralo na promjenu Masarykove ulice u centru Zagreba. Jedan od argumenata desnice je da je Masaryk dobio ulicu 1930. godine, u vrijeme Šestosiječanjske diktature koju je uveo kralj Aleksandar I. No predsjednik Češko-hrvatskog društva Marijan Lipovac upravo to vidi kao izraz prikrivenog otpora diktaturi zbog Masarykovih slobodarskih ideja.

- Mogli bi onda vratiti trg kralja Aleksandra - ciničan je Lipovac.

S druge strane, kao kontra Hasanbegoviću ne miruje ni Bandić niti ljevica, koji također izvlače “oružje” bista i ulica u svojoj borbi.

SDP i ljevica bi mogli podržati imenovanje ulice 8. svibnja 1945. godine, po datumu kad je osobođen Zagreb, a također postoje najave da će s lijeva stići i zahtjev za imenovanje ulice 10. zagrebačkog partizanskoga korpusa.

Ljevica vraća partizane?

A Bandić kao bivši član partije ima svoje adute u imenovanjima kojima pokušava držati ideološki balans. Osim postavljanja bisti Titovu suradniku Ivi Loli Ribaru i sedam sekretara SKOJ-a, desnije birače bi trebao udovoljiti postavljanjem kipa Franje Tuđmana, koji završava Kuzma Kovačić. Bit će ispred fontana, a preko puta njega Bandić će napraviti spomenik Domovini.