Kad svijet zadesi jedna velika globalna nepogoda, to nesumnjivo postane veliki problem, a što onda očekivati kad svijet istodobno zadesi nekoliko velikih nepogoda, recimo recesija, pandemija i migracijska kriza? Mnoge inače ekonomski neuspješne tvrtke, ali i države funkcioniraju relativno uspješno u dobrim vremenima, pa nije uzalud premijer Milanović u svoje vrijeme rekao: “Čak i da ne radimo ništa, nešto će se dogoditi”. Samo kakve su uistinu tvrtke i države vidi se najbolje u kriznim vremenima, jer ne kaže uzalud naša poslovica: ”Na muci se poznaju junaci”.

Kriza je prilika i nije čudno da u kineskom pismu obje te riječi imaju isti simbol. Uistinu, tijekom kriza najbolje i tvrtke i države povećavaju svoju prednost naspram manje dobrih. A kad smo kod trenutačnog ekonomskog rasta EU i njezinih najvećih konkurenata, u drugom je kvartalu ove pandemijske recesije prema drugom kvartalu 2019. kineski BDP porastao za 3%, ako im je vjerovati, dok je američki BDP pao 9%, a BDP EU-a za oko 14%. Što možemo očekivati  u nadolazećim godinama ako se ništa bitnije ne promijeni? Kao neku procjenu pogledajmo što se događalo tijekom prošlih recesija. Dakle, na slici 1 u primjeru najsnažnijih svjetskih država i blokova - Amerike, Kine i Europske unije - vidimo kako se mijenjao njihov BDP u zadnjih 30 godina. 

Ono što prvo upada u oči je streloviti rast Kine. Naime, prije 30 godina Kina je imala više nego 15 puta manji BDP od Amerike, a danas je kineski BDP vrlo sličan američkom, i to razumljivo već neko vrijeme smeta Americi, jer Amerika zna da onaj tko je najveći određuje i globalna pravila igre. Drugo što upada u oči je kako BDP Europe rapidnije pada u vrijeme krize, a i kriza traje dulje, dok volatilnost rasta EU BDP-a je puno veća nego u Amerike i Kine te je teško reći što je tome razlog. Recimo, možda je tome razlog velika heterogenost EU koja ima i izrazito siromašne i izrazito bogate članice. 

Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 28. kolovoza