Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras svjestan je politički osjetljivoga trenutka u kojemu je predložio da se učenje ćirilice ponovno uvede u hrvatske škole, ali i smatra kako moramo biti otvoreni budućnosti i dijalogu s našim manjinama i susjedima s kojima nas ne dijele velike jezične barijere. 

Nakon što su neki mediji u utorak objavili da se rektor najvećega hrvatskog sveučilišta zauzima za to da se učenje ćirilice ponovno uvede u hrvatske škole kao obvezno gradivo, rektor Boras se na molbu Hine osvrnuo na taj prijedlog rekavši i "kako poznavanje još jednoga pisma može otvoriti nove horizonte".

Rektor Boras posvjedočio je kako je svjestan politički osjetljivoga trenutka u kojemu je javnost upoznata s njegovim prijedlogom da se ćirilica ponovno uvede u hrvatske škole, ali je i uvjeren kako moramo biti otvoreni budućnosti i dijalogu, kako s našim nacionalnim manjinama, tako i sa susjedima s kojima nas, rekao je, ne dijele velike jezične barijere.

Podsjetivši kako je već kao dijete uz latinično, svladao i ćirilično pismo, Boras je primijetio da se tijekom obveznoga školovanja susrećemo i s drugim pismima, pa tako primjerice, i s grčkim slovima, posebice u matematici i prirodnim predmetima.

Boras također smatra kako bi nam poznavanje ćiriličnoga pisma pomoglo da bolje upoznamo hrvatsku kulturnu baštinu, i uspostavimo kvalitetniji dijalog s nacionalnim manjinama u Hrvatskoj i nama susjednim narodima - Crnogorcima  i Srbima u njihovim matičnim domovinama, kao i onima u Bosni i Hercegovini koji se služe ćiriličnim pismom.

Jer, uvjeren je rektor Boras, bolje poznavanje naših susjeda i naših nacionalnih manjina i otvaranje 'prozora' prema njima, naša je prednost.