To je to što me zanima!

Brač ponosan: Carolina bi lako mogla biti predsjednica Čilea!

U kontaktu smo s Carolinom i našom čileanskom rodbinom, često nas posjećuju i cijelo mjesto je jako ponosno na njene uspjehe, priča nam Carolinin rođak, Bračanin Ante Tonći Goić
Vidi originalni članak

Prvi sam rođak s Carolininim ocem Petrom Goićem, nažalost pokojnim. On je, baš kao i Carolina, bio u Demokršćanskoj stranci, tako da se može reći da je ona samo nastavila tradiciju, govori nam Ante Tonći Goić (71) dok pokazuje zidove nekadašnje malene obiteljske kuće iz koje su čak četiri brata njegova djeda Ivana otišli u potrazi za boljom budućnošću.

Pojašnjava kako je od kraja 19. stoljeća do 1930. oko 8500 ljudi napustilo Brač. Uvijek je to bilo zbog ekonomskih razloga, jednostavno se nije moglo živjeti. Većina ipak nije zaboravila zemlju svojih predaka.

- Redovito posjećuju Pražnice, Brač i Hrvatsku. Doslovno svake godine dođe nam po nekoliko rođaka iz Čilea. U Punta Arenasu imamo više rodbine nego ovdje - smije se naš sugovornik i dodaje kako je Carolina sa suprugom i dvije kćeri bila kod njega u posjetu prije četiri-pet godina. Tad su ostali nekoliko dana. U lipnju ove godine Antu je posjetila i Carolinina mama Meri Boroević Jutronić s drugom kćeri, Carolininom sestrom.

'Mi imamo kamen, oni bakar'

- To je gotovo normalna pojava, stalno smo međusobno u vezi i održavamo kontakte, koji se nikad nisu izgubili - govori nam Tonći. Na zidu kuće stoji reljefna karta Čilea, a naš sugovornik sa smiješkom pojašnjava: - Mi imamo kamen, a oni imaju bakar. Carolinin djed Petar (Pedro) oženio je Margaritu Karmelić, koja je iz Bola na Braču, ali par se upoznao u Čileu. Bavili su se stočarstvom, na periferiji Punta Arenasa imali stoku i pola grada opskrbljivali mlijekom. Tako je to bilo, otišao je s 19 godina, ali mlađe generacije nisu otišle u ‘industrijalce’ nego su svi završili škole. Jedan Carolinin brat je agronom, kao i otac Petar, drugi je kirurg, a njena mlađa sestra završila je filozofiju - objašnjava nam Tonći.

Dodaje kako je prije nekoliko godina razgovarao s Carolinom o tome kako u Čileu, u politici i od politike nema novca kao što je to slučaj u Hrvatskoj. No napominje da je standard ipak puno bolji nego kod nas. Smatra kako je vrlo značajno da jedna Hrvatica po ocu i majci bude predsjednica velike političke stranke i kandidatkinja za predsjednicu države.

- To znači da je podržava cijela naša zajednica, ali i ne samo oni - ne krije svoj ponos Ante.

Carolina Goić Boroević rođena je u čileanskom gradu Puerto Natalesu u obitelji koja pripada drugoj generaciji iseljenika u Čileu. Osim politikom, bavila se pravom i slovi kao ugledna odvjetnica.

- Kandidatkinja sam koja će promijeniti stvari nabolje. U svom radu fokusirat ću se, baš kao i dosad, na poboljšanje života svih Čileanaca i Čileanki. Nadam se pobjedi - izjavila je nedavno u svom govoru Carolina. A njezin je stric biskup, msgr. Alejandro Goić Karmelić od 2004., šest godina bio predsjednik Biskupske konferencije Čilea, a u prosincu prije osam godina služio je misu upravo na Braču.

Politika je u obitelji...

- Kad je prvi put došao u Hrvatsku, 1971., još je koristio onaj arhaični brački dijalekt koji je naučio od svojih roditelja. Čak je i meni to zvučalo neobično, no danas puno bolje govori hrvatski - kaže nam Ante.

U neku ruku je, po političkom angažmanu, i on je kolega rođakinji u Čileu. Naime, Ante Tonći Goić bio je i načelnik Općine Pučišća, čak dva desetljeća vijećnik, a uz to gotovo 40 godina radio je kao obrtnik. U Pražnicama je održavao jedinstven proizvodni proces, radio je po narudžbama za tvrtke kao što su Jugoplastika, Vladimir Gredelj i tako dalje.

Idi na 24sata

Komentari 12

  • tetina 21.10.2017.

    Voljela bih kad bi pobijedila. .

  • najbolji komentator na svijetu 21.10.2017.

    Niđe veze

  • mestar 21.10.2017.

    To je sudbina nas Hrvata, koji smo uvijek po necijom cizmom, pa preko domacih izdaica nedaju postenim da uspiju u Hrvatskoj, pa svi takovi koji zele posteno rait i uspjet samostalno u zivotu moraju potrazit zemlju gdje mogu. Na zalost to se nije promijenilo ni kad smo poslije toliko stoljeca dobilio bar na papiru da sami odlucujemo o svojoj sudbini, jer su se pogresni uhljebili i zacementirali u u sve drzavne institucije i diktiraju tko je podoban tko nije.

Komentiraj...
Vidi sve komentare