Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Hrvatskoj je dosad više od četiri tisuće slučaja gripe, a očekuje se povećanje oboljelih idućih tjedana te se građanima savjetuje cijepljenje protiv gripe. Tko je najugroženiji, do kakvih sve komplikacija može doći i kako ih izbjeći razgovaralo, otkrio je za HRT Rok Čivljak, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević.
U idućem hladnijem periodu očekuje se veći broj zaraženih virusom gripe.
- U Hrvatskoj se vode tjedna izvješća i na osnovu posljednjih podataka u Hrvatskoj je preko 4 tisuće oboljelih sa dokazanom gripom. Pretpostavlja se, kao i uvijek, da je ta brojka puno veća jer ne dođu svi do mikrobiološke dijagnostike i ne dokaže se kod svih uzročnik bolesti. Epidemija je u uzlaznom trendu pa očekujemo da će iz tjedna u tjedan rasti broj oboljelih - rekao je Čivljak.
No, mnogi se pitaju gdje je gripa nestala tijekom dvije prošle pandemijske godine.
- U protekle dvije zimske sezone, jer gripa je bolest koja je aktivna uglavnom zimi u epidemijskom obliku, pod utjecajem pandemije bolesti COVID-19 imali smo vrlo mali broj registriranih oboljelih od gripe. Brojke koje sada viđamo su nešto veće od pretpandemijskih brojki, ali takva je situacija i drugdje u svijetu i takva je situacija bila protekle zime na južnoj hemisferi - rekao je prof. Čivljak.
Gripa ne utječe jednako na sve, dok će neki provesti nekoliko dana zakovani za krevet drugi će pak moći obavljati normalno svoje obaveze.
- Gripa nije kod svih oboljelih teška bolest i gripa kod nekih ljudi uistinu ne zahtijeva ležanje u krevetu, ali je dobro prvih nekoliko dana, osobito ako bolesnik ima povišenu temperaturu, mirovati, odležati, ne izlaziti iz kuće već se posvetiti sebi i odmoru jer to odgovara i našoj prirodnoj borbi protiv zaraznih bolesti i smanjuje rizik od komplikacija. Ako se u prvih nekoliko dana ne razviju komplikacije, temperatura padne i bolesnik se dobro osjeća onda ne mora nužno ležati 7 dana. No ako se razviju komplikacije treba potražiti savjet liječnika, preporučio je prof. Čivljak.
Kome se zapravo preporučiva cijepljenje?
- Postoje različite vrste cjepiva, no kod gripe je karakteristično to da se cjepivo svake godine treba ponovno proizvoditi i mijenjati sastav cjepiva jer je virus gripe vrlo varijabilan. Cjepiva se proizvode na osnovu virusa koji je najviše cirkulirao prethodne sezone i zbog toga je teško predvidjeti i očekivati 100-postotnu učinkovitost. No zadnjih nekoliko godina svako cjepivo sadrži četiri antigena za četiri različita tipa virusa - dva za virus gripe A i dva za virus gripe B - rekao je te dodao da još nije kasno za cijeljenje starijim rizičnim skupinama.
Naziv 'flurona' opisuje istovremenu zarazu s virusom gripe i virusom korone.
- Osoba može imati dvije ili čak tri zarazne bolesti istovremeno. Mi strahujemo od takvih oblika koinfekcije jer oni nose veći rizik komplikacija i u takvim se slučajevima mogu dogoditi teži oblici bolesti - rekao je.
Čivljak ne preporučuje uzimanje antibiotika na svoju ruku bez konzultacije s liječnikom.
- Nažalost, veliki broj ljudi koji oboli i dobije vrućicu misli da će antibiotik sniziti tjelesnu temperaturu ili ga uzimaju preventivno. Antibiotike nema smisla uzimati preventivno jer oni će imati najveći učinak upravo kada su potrebni, kada liječnik procijeni da se razvila neka bakterijska infekcija i tada treba uzeti točno onaj antibiotik koji je liječnik propisao - poručio je prof. Čivljak.