Papa Franjo razgovarao je u ponedjeljak poslijepodne s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Bio je to njihov prvi susret. Putinu je ovo bio četvrti posjet Vatikanu. Ruski predsjednik stigao je u Vatikan sa 40 minuta zakašnjenja, dakle tek nešto prije 18 sati. Kroz ulicu koja vodi do Trga sv. Petra i zatim do Vatikana, Via della Conciliazione, Putin je prošao s kolonom od sedam automobila i velikoj policijskoj pratnji.

Sastao se s Ivanom Pavlom II. 2000. godine i 2003., a s Benediktom XVI. 2007. godine. Zapravo već gotovo sedam godina Putin nije bio u Italiji. Posljednjih mjeseci su se odnosi Vatikana i Moskve intenzivirali, kao i Katoličke i Pravoslavne crkve. Vatikansko-ruski diplomatski odnosi, uspostavljeni su 1990., a gotovo 20 godina kasnije podignuti su na razinu veleposlanstava. Ti odnosi bili su osnovna tema polusatnog razgovora između pape Benedikta XVI. i tadašnjeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva u Vatikanu. Medvedev je bio četvrti moskovski čelnik, poslije Gorbačova, Jelcina i Putina, u posjetu Vatikanu.

Za Moskvu današnji susret pape Franje i Putina ima veliko značenje, posebno zbog istih pogleda na srednjoistočnu krizu u smislu da su obojica bili protiv vojne intervencije u Siriji. I Vatikan i Rusija su diplomatskim pritiscima odgovorili američkog predsjednika Obamu, kao i francuskog Hollanda od upotrebe sile u rješavanje sirijske krize. Papa Franjo je ponovio riječi pape Ivana XXIII. koji je prije 50 godina za vrijeme kubanske raketne krize uputio pisma Washingtonu i Moskvi s naznakama da se u ratu sve gubi, a u miru dobiva. Papa Franjo je pisao Putinu uoči sastanka G20 u Sankt Peterburgu.

Putin se predstavio kao zaštitnik kršćana na Srednjem istoku

Rusija je to shvatila kao dodatno priznanje za ulogu koju ima na međunarodnoj pozornici. Istodobno se Putin predstavio kao zaštitnik kršćana na Srednjem istoku. Upravo o situaciji na Srednjem istoku s posebnim naglaskom na Svetu zemlju, koju bi papa Franjo htio pohoditi sljedeće godine, kao i na stanje u Iraku i Siriji, usredotočili su se današnji razgovori Rimskog poglavara i ruskog predsjednika. Putin je zahvalio papi Franji na zauzimanju Svete Stolice za mir na Srednjem istoku, a razgovarali su i o stanju kršćanske zajednice kojoj prijete islamski fundamentalisti.

Taj prvi susret pape Franje i Putina mogao bi imati i pozitivne posljedice u odnosima Katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve. Sve se češće govori o mogućem skorom sastanku pape Franje i patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila, ali u neutralnoj zemlji. Prije nekoliko dana je, nakon susreta s Franjom, ministar vanjskih poslova Ruske pravoslavne crkve Hilarion Alfeyev kazao kako još nije sazrelo vrijeme za papin posjet Moskvi, ali bi se dvojica poglavara mogli susresti ili u Austriji ili u Mađarskoj.

Putin, tijekom svoja tri prethodna posjeta Vatikanu, nije pozivao pape u Moskvu, jer takav posjet ruske civilne vlasti već postoji od 1989. kada je tadašnji predsjednik Mihail Gorbačov pozvao Ivana Pavla II. Putin možda priprema teren i za susret pape Franje i patrijarha Kirila.