Tijekom sređivanja arhivskoga gradiva potrebno je cijele dane provesti u spremištu, ponekad s maskom na licu jer je gradivo često puno prašine i ostale prljavštine, rekla je Ljerka Vuk Bilić.
Međutim, načelnica Odsjeka za kulturno-prosvjetne aktivnosti Hrvatskoga državnog arhiva, uživa u svojem poslu, u trajnoj i sustavnoj brizi i čuvanju arhivskoga gradiva. I dok se obilje prljavštine urezalo u prastare knjige, u ostatku institucije nema je ni trunke. Mramor se sjaji, staklene površine pod kojima su eksponati blistaju, golemi secesijski lusteri s visećim detaljima kao da su maločas ispolirani. Od zaposlenika doznajemo da miševa tamo nema. Hrvatski državni arhiv čuva oko 34 kilometra gradiva nastalog od 10. stoljeća pa do danas.
- To je gotovo kao put od Zagreba do Karlovca - smije se načelnica. Čuvaju i gotovo dva milijuna fotografija te više od 10 milijuna mikrofilmskih snimaka. Knjižnica sadrži više od 160.000 svezaka i među najvrednijim je specijalnim knjižnicama u Hrvatskoj. Oko 20 ljudi zatekli smo kako ondje u tišini proučavaju naručene materijale. Da bi im se to ostvarilo, prošli su propisanu proceduru.
- Uvjeti i način korištenja arhivskoga gradiva utvrđeni su Zakonom o arhivskome gradivu i arhivima, Pravilnikom o korištenju arhivskoga gradiva te Pravilnikom o radu čitaonica Hrvatskoga državnog arhiva. Korisnici ih mogu naći na web stranicama te dobiti na uvid u Korisničkoj službi i u čitaonicama - otkrila je proceduru Vuk Bilić.
Njeguje sjećanje na prošli život
Čuvarica Ljerka uživa u čuvanju arhivskoga gradiva na zagrebačkome Marulićevu trgu. Time njeguje i sjećanje na prošli život jer iz arhiva, kako kaže, crpimo većinu onoga što znamo o prošlosti.
Iz trezora se ne vade originali
Na korištenje se u pravilu daju snimke arhivskoga gradiva, a izvornici samo ako ne postoje snimke ili ako to zahtijeva znanstvena metoda rada.
- Gradivo se izdaje na korištenje u što kraćem roku, a najkasnije sljedećeg radnog dana – kaže Vuk Bilić.
Istu proceduru prolazi i onaj koga zanima gradivo CK SKH ili komunistički dosjei.
- Hrvatski državni arhiv javno arhivsko gradivo preuzima temeljem primopredajnoga zapisnika, a ono privatno temeljem ugovora o darovanju ili kupoprodaji. Svaki od navedenih dokumenata mora definirati i uvjete korištenja gradiva, no oni ne smiju kršiti čitav niz važećih zakona - tvrdi Ljerka. Drugim riječima, spremni su dati na uvid svaki dokument ako im zakon to dopušta.
A u SDP-u kažu kako oni ne odlučuju o tome tko može i što posuditi u Arhivu nego se slože sa svime što odluči Hrvatski državni arhiv.
SDP ne daje dozvole na zabrane
- Hrvatski državni arhiv dužan je sve zahtjeve za uvidom u arhive CK SKH rješavati na temelju nekoliko propisa. Između ostalih, tu su Pravilnik o korištenju arhivskoga gradiva te odredbe u primopredajnom zapisniku između SDP-a i Hrvatskog državnog arhiva iz 1995. i 2008. godine. U slučajevima u kojima je Hrvatski državni arhiv zatražio mišljenje o pojedinom zahtjevu, SDP nikad nije odobrio ili odbio pristup arhivskoj građi izvan okvira koje propisuju zakoni. SDP nije u mogućnosti dopustiti ili zabraniti otvaranje arhiva za javnost, nego mora poštovati zakonske i druge propise koje provodi Hrvatski državni arhiv - poručili su iz odjela za komunikacije SDP-a.
Nakon svega, dok u čitaonici proučavate sve što ste naručili, “na oku” vas drži arhivski tehničar, što je uobičajena praksa u arhivima. U svakom trenutku može vas zumirati na ekranu svojeg računala.
- To je potrebno radi osiguranja od oštećivanja i eventualne krađe materijala - rekla je načelnica, koja je svoj posao u Arhivu započela u njegovu Središnjem laboratoriju za restauraciju i konzervaciju.
Umirovljenici hrle po matične knjige
- Jednom prilikom je analiza knjige koju su moji kolege restaurirali otkrila i bacil kuge. Radilo se o knjigama iz 15. i 16. stoljeća na kojima sam i ja trebala početi raditi kad sam se zaposlila. Naravno da nije bio aktivan, ali ipak mi nije bilo svejedno - kaže Ljerka. Osoblje Arhiva organizira i razne radionice, izložbe, projekcije filmova te predavanja.
- Imali smo jednu zgodnu radionicu na koju su došle primalje. Objašnjavali smo im tko su bile važne osobe u povijesti hrvatskog primaljstva kako bismo ih zainteresirali za daljnje školovanje. Bile su oduševljene - rekla je povjesničarka Darija Hofgraff.
Ono što je mnogim posjetiteljima ipak najzanimljivije je dobro čuvani trezor. U njemu su smješteni najstariji predmeti hrvatske povijesti. U trezoru se čuvaju predmeti koji su toliko stari da im prijeti opasnost od oštećivanja prilikom svakog vađenja. U slučaju da ih netko želi posuditi, moraju se koristiti replike.
U Arhivu na kraju doznajemo da čak 30 posto korisnika tamo dolazi zapravo zbog matičnih knjiga i želje da saznaju prošlost svojih obitelji. Državni arhiv čuva ih više od 2000, a datiraju iz razdoblja od 17. do 19. stoljeća.
Raj za ljubitelje povijesti
Zavidna kolekcija: Razmjenom, poklonom ili otkupom od uglednih ljudi, knjižnica je došla u posjed bogatih zbirki knjiga.
Od 10. stoljeća do danas
Najstariji: Oporuka Agape, kćeri zadarskog tribuna Dabra, najstariji je dokument Hrvatskog državnog arhiva i datira iz 999. godine.