To je to što me zanima!

'Da nema devizne klauzule ne bi ni bilo problema s frankom'

Ivan Šuker podsjetio je da je njegova stranka predložila zaključak koji je odbijen, a za cilj je imao da sudionici u pregovorima dobiju rok do kad se moraju dogovoriti
Vidi originalni članak

Prosvjed Udruge Franak na Markovom trgu bio je povod saborskog oporbi da u Saboru zatraži stanku. Ivan Šuker (HDZ) podsjetio je da je njegova stranka Saboru predložila zaključak koji je odbijen, a za cilj je imao da svi sudionici u procesu pregovora dobiju rok do kad se moraju dogovoriti.

- Kad nekom date rok onda taj zna da tad mora nešto napraviti. Međutim, Vlada je zamrzavanjem tečaja mislila da je riješila problem i da će se problem riješiti sam od sebe. Evo sad nakon 3 mjeseca niti se problem rješava sam od sebe, niti će se problem riješiti - upozorio je Šuker. 

Ponovio je da do danas nismo dobili odgovor jesu li banke kupovale švicarce ili su to samo bilančno provele. 

- Neki su dizali kredite da riješe stambeni problem, neki zbog špekulativnih poslovnih aktivnosti. Država prije svega mora gledati ovdje socijalni aspekt, a to su naši sugrađani koji su s tim riješili svoje stambeno pitanje i koji su nažalost neki u međuvremenu ostali bez posla. I tu se pokazuje ima li država socijalnu politiku ili  nema - rekao je Šuker. 

Nezavisni ljevičar Branko Vukšić ustvrdio je da problem zvan franak ne bi ni postojao da nema devizne klauzule koji kaže treba ukinuti. 

- Gasimo požar ručnom brentom, to kažu u Zagorju, požar dok plamti šuma. Kažemo evo mi činimo. I stvarno smo mokri od znoja, trčimo, ali šuma će izgorjeti. Zavaravamo građane - ustvrdio je Vukšić navodeći da devizna  klauzula nije nepogoda već sustavni problem. 

- Treba konačno skinuti maske i oni koji špricaju s ručnim špricama reći da dok gori šuma da neće učiniti ništa. Sve su to vatrogasne male mjerice, ne mjere - upozorio je. 

Vukšić je napomenuo da je država ta koja određuje pravila te da se s banke ne treba moljakati. 

- Žao mi je ministra financija koji gotovo da torbari sa bankama, moli ih, kumi ih, prijeti im i onda što? Neke polumjere donosimo u Saboru. Sasvim je svejedno jesu li banke kupile švicarce ili nisu. Građani koji su dobili kredite nisu dobili švicarce. Ti švicarci moraju negdje postojati. Pretpostavka je da je to čista manipulacija. Pitanje je tko će platiti ceh, a trebaju ga platiti manipulatori banke - tvrdi Vukšić. 

Podsjetio je da su zastupnici stotinu puta molili Vladi da ozbiljno intervenira no da se ona "služi populističkim metodama kako bi zadržala vlast." Zlatko Tušak (Laburisti) ustvrdio je da je "rak rana ove zemlje devizna klauzula" te da sve dok to ne riješimo nećemo s dnevnog reda skinuti ni ovaj problem sa švicarcima. 

- Građani sa blokiranim računima, građani koji ostaju bez imovine, koji su u bezizlaznoj situaciji, mi sa nekakvim vatrogasnim mjerama njima olakšavamo tu situaciju, velimo pregovaramo, rješavamo to pitanje, ali dok god je devizna klauzula do tada to pitanje se neće riješiti. 

Sada je problem sa švicarskim francima, sutra ćemo imati problem sa kreditima u eurima i nismo spremni HNB, Vlada ni ovaj Sabor o tome ozbiljno raspravljati da vidimo ako je platežna moneta u Hrvatskoj kuna onda u kuni bi trebalo sve biti - upozorio je. 

Poručio je da ovo nije problem građama već onih koji su dopustili da se građani dovedu u takvoj situaciju.

Srđan Gjurković (HNS) poručio je da Vlada po pitanju švicarca intenzivno radila i radi. Pobrojao je sve što je Vlada učinila uz poruku da to nisu vatrogasne mjere. 

- Vlada i Sabor iznimno vode računa o problemu koji je nastao, vode računa o svima koji imaju kredite u eurima i u kunama kao i za stabilnost financijskog sustava - poručio je Gjurković. 

Nezavisni Damir Kajin ustvrdio je da moramo priznati da je Vlada, kad je riječ o dužnicima u švicarskim francima, puno učinila. 

Patrik Macek/PIXSELL

- Možda nije učinila dovoljno, ali je učinila puno. Budimo pošteni, ona je ublažila teret mnogim ljudima koji su kredite uzimali u švicarcima - izjavio je. 

Ponovno je upozorio na problem građana koji su kredite uzimali kod tzv. Raiffeisen zadruga, a dojma je da nitko od institucija za to ne želi čuti. Upitao je tko će ustati u obranu tih ljudi.

- Treba nešto učiniti i stati na kraj ovom lopovluku kojega su pokrenule te zadruge nad građanima - zaključio je Kajin.

'Konverzija kredita u eure ili kune rješenje je za švicarac'

Ukidanje valutne klauzule kao rješenje problema dužnika u švicarskim francima zatražio je Klub Reformista, Novog vala i DC-a. Pozvali su Vladu da prije ljetne stanke izađe s prijedlogom jer s bankama dogovor očito nije postignut i kako je od zamrzavanja tečaja proteklo šest mjeseci. 

- Ne želimo produžavati agoniju građana još dva mjeseca dok Sabor ne počne s jesenskim zasjedanjem – rekla je Vesna Škare Ožbolt (DC). 

Petar Baranović (Reformisti) nude dva rješenja problema dužnika u švicarcima. Prvi je kvalitetna konverzija kredita iz franka u kune, a drugo konverzija iz franka u euro. 

- To je metoda koja ima svoju cijenu, jer prvo tangira ukupne devizne rezerve HNB-a, ali u konačnici neće ugroziti financijski sustav. Predlažemo da HNB primarnom emisijom kuna u visini od otprilike 2,8 milijardi eura bankama omogući da time anuliraju svoja dugovanja u švicarskom franku, a dužnicima konvertiraju kredite – izvijestio je Reformist. 

Prema njihovom prijedlogu banke bi emitirani novac vraćale kroz 20 godina, a tvrdi i da taj potez ne bi rezultirao inflacijom jer bi se bankama zabranilo da taj novac puštaju u opticaj. Iako svjestan da nema podatka koliko su i jesu li uopće banke kupovale švicarske franke za izdavanje kredita, očekuje da će monetarna vlast postupiti odgovorno, utvrditi o kojim se iznosima radi i s time uskladiti visinu emisije kuna koju on predlaže.

- U ovoj zemlji konačno je sazrelo vrijeme da svi budu odgovorni – poručio je Baranović. 

Tvrdi da trećeg rješenja nema jer se ne rješava "problem onih koji su u raljama kredita u švicarcima". Reformisti podsjećaju da oko 70.000 građana ima te kredite te da žive u suvremenom ropstvu. 

Patrik Macek/PIXSELL

Božo Ivošević iz Udruge Franak podsjetio je zbog koja četiri neispunjena zahtjeva razlog za prosvjed na Markovom trgu. 

- Tražimo moratorij na ovrhe i deložacije dok se ne donese zakon koji će riješiti ovaj problem. Tražimo osnivanje istražnog povjerenstva o slučaju franak, zatim Zakon o ukidanju valutne klauzule na postojeće kredite i u konačnici, tražimo Zakon o povratu preplaćenih kamata temeljem presude Vrhovnog suda – rekao je Ivošević.

Zatezne kamate s 12 na 8,14 posto

Oporba i vladajući jednoglasno su prihvatili izmjene Zakona o obveznim odnosima, a razlog tome je što je Vlada prihvatila oporbe amandmane kojim su uklonjene zamke iz zakona koje bi dio dužnika stavile u nepovoljniji položaj. 

Tako će se od 1. kolovoza smanjiti zatezne kamate za građane s 12 na 8,14 posto te da za tvrtke s 15 posto na 10,14 posto. 

Oporbenim amandmanima otklonjena je prijetnja da dužnici nakon kašnjenja plaćaju ugovorne kamate, ako je ona veća od popisane zatezne kamate odnosno ubuduće će vrijediti pravilo da ugovorne kamate ne mogu teći nakon dužnikova zakašnjenja. 

U slučajevima kad ugovorima o kreditu visina kamatne stope nije određena i dalje će vrijediti pravilo da ona iznosi četvrtinu zakonskih zateznih kamata čime je spriječeno da se povećaju kamatne obveze za građane koji su kredite podignuli 2012. godine bez obzira je li podignut u kunama bez valutne klauzule ili uz valutnu klauzulu u švicarskim francima ili eurima. 

Na prihvaćanje oporbenih amandmana tijekom glasovanja predsjedavajući Josip Leko je ustvrdio "Pušu neki novi vjetrovi".

Vladajuća većina odbila je sve četiri intepelacije o radu Vlade 

Vladajuća većina odbila je sve četiri interpelacije o radu Vlade koje je podnijela oporba. Klub HDZ-a te grupa zastupnika predvođena Mirelom Holy (ORaH) interpelaciju su podnijeli zbog projekta istraživana i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Tražila se odgovornost i ostavka ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Prije glasovanja o interpelacijama Klub HDZ-a tražio je stanku zbog "vulgarnog odnosa Vlade prema ovom Parlamentu, a osobito prema predlagateljima interpelacije". 

- Ogorčeni smo neprimjerenim načinom vođenja sjednice Sabora od strane predsjedavajućih tijekom trajanja rasprave  o interpelaciji, ali i ignorantskim odnosom predsjednika Vlade i ministra gospodarstva na sedam krucijalnih pitanja - rekao je Branko Bačić (HDZ).

Podsjetimo, premijer Zoran Milanović i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak došli u Sabor kako bi branili stavove Banskih dvora no nakon Milanovićevog izlaganja obojica su napustili parlament što je naljutilo oporbu. Milanovića  su tada prozvali i zbog nedostatka kućnog odgoja jer nije ostao slušati kritike na svoj račun niti je dao odgovore na pitanja koja su se od njega tražili.

Vladajuća većina odbila je i interpelaciju o radu Vlade vezano za TTIP te o radu Vlade na području javne uprave. 

Sabor je prihvatio izvješće Državne revizije, a u javnosti najviše polemike izazvalo je dio o privatizaciji Croatia osiguranja. Revizija je zauzela stav da je Vlada prema Zakonu o pretvorbi iz 1992. godine, nije bila  ovlaštena donijeti odluku o privatizaciji navedene tvrtke prije nego li zatraži mišljenje Sabora. Ranije je Vlada izvješće prihvatila "s ogradom", ne slažući se upravo s dijelom koji se odnosi na privatizaciju Croatia osiguranja. Odbijen je zaključak Antikorupcijskog vijeća kojim se željelo obvezati Državni ured za reviziju da provede reviziju cijelog postupka privatizacije Croatia osiguranja.

Mlakar: 80 posto dnevnog reda ne može odraditi

Sabor je ovotjedni rad zaključio nešto iza 14 sati. Zastupnici se u klupe vraćaju u utorak 7. srpnja. Dnevni red nadopunjen je s 27 točaka dnevnog redna, a njih 10 je u hitnom postupku. Davorin Mlakar (HDZ) podsjetio je predsjedavajućeg da prema ustavu Sabor redovita sjednice može trajati još osam radnih dana. Naime, Ustavom je određeno da ljetna stanka u radu Sabora traje od 15. srpnja do 15. rujna. 

- Predložili ste 27 točaka dnevnog reda, a podsjećam da na dnevnom redu već imamo 48 ne odrađenih točaka dnevnog reda što sve zajedno čini 75 točaka. Pitanje je kome to treba kada smo svjesni da 80% ovog dnevnog reda u ovoj sjednici ne možemo odraditi - upitao je Mlakar. 

Predsjedavajući Josip Leko mu je uzvratio:

- Na dnevnom redu su sve točke koje su ušle u proceduru. Brzina odlučivanja i odrađivanja ne ovisi o predsjedniku Sabora nego od zastupnika. Prema tome osigurat ćemo da imate dovoljno vremena - rekao je Leko. 

Idi na 24sata

Komentari 47

  • fredaster 06.07.2015.

    Poštovani, Vaš komentar prekršio je pravilo broj 8 naših pravila komentiranja. Za ovaj prekršaj sankcija je lakša opomena. Trenutno imate 2 lake opomene i 0 težih opomena u posljednjih tjedan dana. Ako sakupite tri, vaš korisnički račun bit će privremeno blokiran.

  • điđo 04.07.2015.

    zašto se nitko nije bunio kad je prošla država u 1 do 3 rate dozvolila otplatu 5, 10, 15 i koliko godina kredita

  • fredaster 04.07.2015.

    kaj su dizali peneze mislili su zeti itd treba vracati a znali su citati isto tako i EU daje peneze ali treba vrnuti nazaj a clanak je ROMAN tican-portalski

Komentiraj...
Vidi sve komentare