Hrvatska narodna banka je početkom tjedna intervenirala na deviznom tržištu kako bi zaustavila jačanje eura u odnosu na kunu što je izazvalo nervozu mnogih građana koji su se kreditno zadužili u eurima. Naime, jedna od banaka navodno je kupila 700 milijuna eura, zbog čega je ova valuta usred ljetne sezone neočekivano ojačala u odnosu na kunu, kad euro obično slabi zbog priljeva deviza koje sa sobom donose stranci. Euro je trenutačno 7,46 kuna prema srednjem tečaju HNB-a, a prema pojedinim procjenama do kraja jeseni mogao bi narasti i do 7,6 kuna. Ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da Središnja banka ima dovoljno mehanizama da obrani kunu.

- Središnja banka ima dovoljno prostora za djelovanje ako bi euro dodatno ojačao što bi izazvalo probleme u vraćanju kredita. Ne vjerujem da će do kraja godine biti značajnijih promjena u tečaju eura i da će on biti stabilan na 7,5 kuna po euru – kaže. Ipak, smatra da će se broj nenaplativih kredita do kraja godine povećati, i to s 11,5 na 14 posto, što znači da će značajan broj građana krediti doslovno potopiti. A u dužničkom ropstvu su već odavno oni koji imaju kredite u švicarcima. Ojačani franak je već u svibnju probio psihološku granicu od šest kuna, no i dalje raste te je trenutačno na 6,42 kune prema središnjem tečaju HNB-a. A već nekoliko tisuća građana kredite u toj valuti više ne mogu plaćati. HNB se oglasio priopćenjem vezanim uz najnovije jačanje eura u kojem ističu da je to najznačajnija valuta za naše gospodarstvo, zbog čega su potrebne povremene intervencije kao što je bila posljednja.

U priopćenju pojašnjavaju da HNB istodobno ne može utjecati na tečaj švicarskog franka jer to ovisi o odnosu franka i eura na svjetskom tržištu. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović traži da banke snize kamate.