Novi zakon o obrani Hrvatske podrazumijevat će vojnu obvezu svih hrvatskih državljana bilo gdje u svijetu i temelj u tom pitanju je državljanstvo, a ne mjesto prebivališta, ali će hrvatski državljani s prebivalištem izvan zemlje "kao i dosad vjerojatno biti oslobođeni temeljnog vojnog osposobljavanja". Tako bi se, najkraće rečeno, objasnile nedoumice o služenju vojnog roka mladića s hrvatskim i još jednim državljanstvom. Naime, MORH je pojasnio da, prema ugovoru između dviju zemalja o dvojnom državljanstvu, "dvojni državljanin vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršava u onoj ugovornoj stranci u kojoj ima prebivalište". Vojni stručnjak Marinko Ogorec kaže da je bespredmetno služiti vojni rok na dva mjesta. Služi se, kaže, tamo gdje se boravi.
- To je stvar bilateralnog dogovora dviju država. Ali mladići trebaju služiti vojni rok tamo gdje su u pričuvnom sastavu jer je ostalo besmisleno - kaže Ogorec.
Što se tiče kaznenog progona mladića koji se ne odazovu, a imaju prebivalište i državljanstvo u Hrvatskoj, jasno je da se to podrazumijeva.
- Ako imate obvezu prema zemlji, onda se podrazumijeva da ćete snositi sankcije ako se obveze ne ispune. Slično kao porez koji moramo plaćati - kaže Ogorec.
S obzirom na velike nedoumice o vojnom roku, MORH je dodatno objasnio da, što se tiče Bosne i Hercegovine, mladići od 19 godina koji ondje imaju prijavljeno prebivalište, a imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i državljanstvo BiH, Ministarstvo obrane te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu budući da zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama. To se naslanja na izjavu zamjenika ministra obrane BiH Slavka Galića, koji je jasno rekao da Zakon o obrani BiH zabranjuje državljanima te zemlje da sudjeluju u oružanim snagama drugih država.
Zakon o obrani, koji je Hrvatski sabor usvojio 24. listopada 2025., još u fazi čekanja objave u Narodnim novinama, nakon čega slijedi izrada provedbenih pravilnika. Procjenjuje se da će zakon stupiti na snagu za otprilike mjesec dana, nakon završetka javne rasprave, a prvi pozivni rok mogao bi biti početkom 2026. Kakva je procedure za hrvatske državljane izvan zemlje? Prema trenutnim informacijama, svaki hrvatski državljanin ima obvezu da se u godini u kojoj navrši 18 godina prijavi u najbliži konzulat ili veleposlanstvo zemlje u kojoj živi i upiše u evidenciju. Time se prikupljaju osnovni podaci poput adrese boravka, kontakta, statusa obrazovanja, a u diplomatsko-konzularnom predstavništvu dobit će i informacije o svojim obvezama vezanim uz temeljno vojno osposobljavanje.