Kako nešto može biti izbačeno, a prije toga nije bilo. Dapače, mi smo sada otvorili mogućnost izbora, učitelji sada mogu staviti tu knjigu na popis izborne lektiru za svoje učenike, komentirala je jučer u Bruxellesu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. 

Ona tvrdi kako se oko lektire šire pogrešne i lažne vijesti, te da “Ježeva kućica” nije ni bio na popisima obavezne ili preporučene lektire, te da je slična stvar i s "Dnevnikom Anne Frank", koja je bila na popisu izborne lektire, te da će biti i ubuduće.

'Neki imaju financijske interese'

- Medijska prašina je podignuta na potpuno pogrešnim temeljima, na temelju lažnih vijesti, nepoznavanja činjenica i nečitanja - inzistira pritom ministrica, no nije jasno na kojem popisu izborne lektire će, primjerice biti "Dnevnik Anne Frank", jer izborni popis prema prihvaćenom prijedlogu kurikuluma hrvatskog jezika - ne postoji.
A to ističe i sama ministrica. 

- Mora imati povjerenja u učitelje i profesore da znaju izabrati najbolje za svoje učenike, u skladu s kriterijima u kurikularnim dokumentima - kazala je u Bruxellesu, oštro se obračunavši s kritičarima:

- Tu se radi o potpunom pogrešnim, a u nekim slučajevima i namjernim lažnim vijestima. Postavlja se pitanje kome to i zašto treba, a bojim se da treba onima koji se ne vesele što reforma ide dobro i da će na jesen biti u svim školama, iako bi to trebalo biti svima u interesu. Neki možda imaju i financijske interese da se neke knjige nađu na popisu literature jer za opremanje školskih knjižnica samo s jednim naslovom to može iznositi dva do tri milijuna kuna, a treća kategorija su oni koji ne čitaju što piše u dokumentima, ne znaju o čemu se radi.

'Teme poput Holokausta su relativizirane'

Spomenimo kako je "Dnevnik Anne Frank" na popisu lektire za 8. razred prema Nastavnom planu i programu iz 2006. po kojem se još radi u školama. Knjiga je među preporučenim naslovima, no nema je na popisu obavezne lektire koja je uvrštena u prijedlog kurikuluma koji je konačno i prihvaćen. "Ježeva Kućica" Branka Ćopića na popisu je preporučene lektire koji je bio u sklopu prijedloga kurikuluma do studenog 2018., kad je verzija bez preporučenog popisa puštena u javnu raspravu.
Ministrica Divjak komentirala je i polemike oko kurikuluma iz povijesti, za koji kaže da je bio potpuno različit od onog koji je bio na javnom savjetovanju,

- Drugi je razlog što je sadržaj povećan umjesto da bude smanjen, a treći su neke velike teme poput holokausta, koji se zapravo relativizira i koje nisu primjereno obrađene - kazala je, dodajući kako bi novo javno savjetovanje trebalo dati odgovor kako se i u kojoj mjeri može popraviti predloženi dokument.

- Nije nam cilj brzo donijeti dokumente... Naglasak je na tome da donesemo bolji kurikul nego što sada imamo - kazala je Divjak.
Ipak povjesničari Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorili su u ponedjeljak da je kurikulum toliko loš da ga se ne može ni "popraviti".