Jedini dokaz da je Atlantida doista postojala zabilježen je na tek nekoliko stranica u Platonovim "Dijalozima" iz 360. godine prije Krista. Grčki filozof opisao je da Atlantida leži ispred "Heraklovih stupova", a znanstvenici smatraju kako bi to zapravo mogao biti Gibraltarski tjesnac. Sjeverni "stup" mogao bi biti stijena na Gibraltaru, a "južni" vrh sjeverne Afrike. 

Zbog toga skupina arheologa, predvođena američkim profesorom Richardom Freundom, vjeruje da se lokacija izgubljenog grada nalazi u južnoj Španjolskoj, na području današnjeg nacionalnog parka Doñana. Park se prostire na preko 543 kilometara močvarnog tla, plitkih potoka i pješčanih dina, a Freund se usredotočio na deltu rijeke Guadalquivir u Atlantskom oceanu. Vjeruje da je nekada na tom mjestu bio zaljev koji je nestao uslijed gigantskog tsunamija. Njegova teorija temelji se na fotografijama tog područja iz zraka na kojima su jasno vidljivi oblici koji nisu mogli nastati prirodno.

Tašiš, Tartessos i Atlantida su jedan grad?

Njemački znanstvenik Rainer Kuehne tvrdi da oblici odgovaraju Platonovom opisu Atlantide. Naime, Platon je mitski grad opisao kao otočno kraljevstvo sastavljeno od zemljanih prstenova, s kružnim lukama i središnjim otokom te glavnim kanalom koji je vodio iz zaljeva na otvoreno more. U središtu Atlantide nalazio se veliki hram posvećen Posejdonu. Na fotografijama Doñane vidljiv je oblik koji odgovara dimenzijama tog hrama. 

Znanstvenici također vjeruju da je biblijski grad Taršiš zapravo iberski Tartessos. Oba grada odjednom su prestajala postojati, a nalazila su se "na kraju poznatog svijeta". Ta i još neke sličnosti u opisu upućuju da bi se zapravo moglo raditi o Atlantidi.

U močvarnom području parka arheolozi su instrumentima dokazali da se ispod zemlje nalaze neki neobični oblici. Također dokazali su i da je tlo puno plinova. Uzrok tome može biti upravo činjenica da je ispod zemlje zakopana cijela jedna civilizacija. Zbog opasnih plinova, ali i zbog troškova, nisu mogli detaljno prekopati područje. No, ipak su pronašli važan materijalni dokaz - dvije figurice božica koje datiraju iz vremena prije 4000 godina.

Otkrili gdje su se poslije nastanili građani Atlantide?

Profesor Freund povezao je i otkriće u središnjoj Španjolskoj s drevnom Atlantidom. Osamdesetih godina prošlog stoljeća arheolozi su našli ostatke više gradova na području udaljenom oko 200 km od Doñane, gdje vjeruju da je bila Atlantida. Glavni od njih Cancho Roano najbolje je očuvan. Neobična je i činjenica što ti gradovi po svojoj gradnji uopće nisu karakteristični za unutrašnjost Španjolske već upravo odgovaraju kulturi juga. Prema ostacima Cancho Roano izgleda kao manja replika Atlantide, a Freund vjeruje da je ljude koji su živjeli u njemu neki kataklizmički događaj (Freund smatra da je riječ o tsunamiju) potjerao tamo.

- Moguće je da se radi o "memorijalnim gradovima" koje su gradili stanovnici izbjegli s Atlantide. Po gradnji se vidi da su se prisjećali nekoga i odavali počast nečemu - objašnjava Freund. 

U Cancho Roanu otkrili su kamene ploče koje nisu karakteristične za arhitekturu unutrašnjosti već juga. Točno u sredini nalazi se oltar, baš kao što je Platon opisivao Posejdonov hram. 

Platonu je priču o Atlantidi ispričao grčki zakonodavac i pjesnik Solon, koji ju je čuo od svećenika drevnog Egipta. Čini se da su Egipćani imali izravan dodir sa stanovnicima Atlantide, a u samom središtu Cancho Roana pronašli su 3500 godina star simbol faraona Ahmose, koji je vladao u 16. stoljeću prije Krista. U povijesnim zapisima postoje samo tri grada koja su povezana s tim simbolom - Taršiš, Tartessos i Atlantida.

Zanimljivo je i otkriće simbola na ulazu u sve "memorijalne gradove". Riječ je o ratniku koji stoji ispred prikaza, kako Freund smatra, upravo Atlantide. Radi se o više krugova, jedan unutar drugog, s jednim ulazom i izlazom, baš kako je Platon opisivao Atlantidu.