Hrvatsko gospodarstvo zamjetno će usporiti u ovoj godini u slabijem globalnom ekonomskom okruženju, istaknula je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), istaknuvši visoku inflaciju i strože uvjete financiranja u široj regiji srednje Europe.
U 2022. hrvatsko gospodarstvo poraslo je 6,3 posto, procjenjuje EBRD, najsnažnije u skupini zemalja EU-a u kojima banka posluje, zahvaljujući snažnoj potrošnji i ulaganjima.
U ovoj godini aktivnost bi trebala znatno usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od 1,5 posto, u skladu s procjenama iz veljače, u uvjetima slabijeg globalnog rasta, napominju u EBRD-u.
U 2024. godini gospodarstvo bi trebalo blago ubrzati, uz prognoziranu stopu rasta od 2,3 posto, također u skladu s EBRD-ovim prognozama iz veljače.
Nakon ulaska u eurozonu raspoloženje ulagača se poboljšalo i Hrvatska nije doživjela značajne šokove povećanja cijena, izravno povezane s prijelazom na euro, primjećuju, iako je u ožujku inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) još bila dvoznamenkasta.
Hrvatska je "impresivno" povlačila novac iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i taj će izvor financiranja zajedno s kohezijskim fondom značajno potaknuti ulaganja u idućim godinama, posebno u javnom sektoru.
Javni sektor financira više od 70 posto ulaganja novcem iz EU-a, napominju.
Slabašan rast razvijenih
Za regiju srednje Europe i Baltika, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, u ovoj godini prognoziraju rast za skromnih 0,5 posto, snizivši blago projekciju iz veljače zbog sporijeg rasta u razvijenim gospodarstvima no što se očekivalo i zbog nepopustljive temeljne inflacije.
Najsnažniji rast prognoziraju Hrvatskoj i Sloveniji, po stopi od 1,5 posto, a u skupini je i Slovačka s prognoziranim rastom od 1,4 posto.
Poljsko i mađarsko gospodarstvo porast će za skromnih 0,6 odnosno 0,4 posto, a latvijsko i litvansko će stagnirati, pokazuju EBRD-ove prognoze.
Pad gospodarstva u 2023. prema najnovijim projekcijama očekuju u Estoniji, i to za 1,3 posto. Češkoj predviđaju marginalan pad, od 0,1 posto.
Premda je regija pokazala otpornost u 2022., oporavak nakon Covida uvelike je posustao i u posljednje vrijeme aktivnost na kvartalnoj razini pada, ocijenili su u EBRD-u.
U 2024. bi rast bi u regiji trebao ubrzati na 2,9 posto, pokazuju najnovije projekcije.
Kućanstva pod pritiskom
Inflacija potaknuta visokim cijenama plina, kao i stroži uvjeti financiranja usporavaju rast u europskim gospodarstvima u nastajanju i šire, istaknuo je EBRD u u najnovijim projekcijama.
Za cijelu regiju u kojoj EBRD posluje, a obuhvaća gospodarstva na tri kontinenta, u ovoj godini prognoziraju rast od 2,2 posto.
Među glavnim čimbenicima izdvajaju ekonomske posljedice snažnog potresa koji je u veljači pogodio Tursku i očekivano pooštravanje tamošnjih uvjeta kreditiranja u ostatku godine i spore reforme u regiji južnog i istočnog Sredozemlja.
"Također svjedočimo brojnim dokazima da su kućanstva u regijama EBRD-a pod stresom budući da su se morala boriti s dvije recesije koje su nadovezale jedna na drugu", rekla je glavna EBRD-ova ekonomistica Beata Javorcik.
U idućoj godini rast bi u regiji EBRD-a u cjelini trebao ubrzati na 3,4 posto, uz postupno slabljenje inflacijskih pritisaka, prognoziraju.