Više im treba likovnog odgoja

Čovjek 99 posto informacija prima vidom, cijeli svijet gledamo u slikama, prometni znakovi su nacrtani i razumije ih cijeli svijet. A u nas se likovnoj i vizualnoj kulturi daje sramotno malo vremena i prostora u obrazovnom sustavu. Toliko je podcijenjeno da nije ni čudno da ni odrasli nemaju pojma o likovnoj i vizualnoj kulturi. Zato dajte djeci više sati likovnog odgoja. Neka crtaju, neka gledaju, neka se igraju bojama... Tako ih učimo više o svijetu koji ih okružuje. 

Mira

Udžbenici bi trebali ostajati u školama

Živjela sam u inozemstvu do srednje škole i tamo je bilo normalno da se prvi dan u školi zadužiš za knjige, moraš ih vratiti u jednako dobrom stanju na kraju godine.

Ako knjigu izgubiš ili oštetiš, morat ćeš kupiti novu. Knjige smo ostavljali u školi, a kući smo nosili samo ono što nam je trebalo za sljedeći dan, odnosno za zadaću. Majveća glupost su ove vježbenice iz matematiike, hrvatskog i drugih predmeta Zašto se sve to ne može pisati u bilježnicu? Zašto djeca moraju imate po tri, četiri knjige, zbirke zadataka slično iz ovih glavnih predmeta? Knjige se trebaju kupiti u školi, odnosno da ih kupi škola, da ih zaduže učenici i ne nose ih doma nakon nastave. Sve zadatke za zadaću mogu upisati u bilježnice.

mate09

Svaki učenik treba imati svoje računalo

Nije mi nikako normalno da je informatika izborni predmet u “državi znanja”, kako nas nazivaju oni koji pojma nemaju o nelogičnostima našeg obrazovnog sustava. Djeci su itekako potrebni računalo i internet kao dio alata u svladavanju gradiva, no prvo treba osigurati uvjete da svaki učenik u Republici Hrvatskoj ima računalo i pristup internetu u školi pod kontrolom.

Božena Plančić

Osnovac sam, a uče nas kao da smo na fakultetu

Idem u 8. razred osnovne škole. Ne mogu vjerovati koliko još nepotrebnih informacija trebamo učiti. Kemija, povijest, tehnički, glazbeni... 

Učimo o fašizmu, nacizmu, komunizmu, plastikama i gumama, o svim državama svijeta, stvaranju hidroksida, soli, kiselina, lužina te o ostalim besmislenim i bespotrebnim stvarima koje nećemo koristiti u životu. I da bih bio odličan učenik, moram znati mnoštvo tih detalja. Idem u osnovnu školu, a učim kao da studiram kemiju, povijest, građu plastike...

To gradivo kojim nas bespotrebno bombardiraju jednostavno je preopširno i predetaljno. Učimo puno toga što ne želimo ili ne bismo trebali učiti u toj dobi. Umjesto da nam sustav omogući da sami biramo već u osnovnoj školi što nam je zanimljivo i što nas zanima, nameću nam toliko podataka da je to jednostavno nemoguće sve upamtiti na duge staze. Tako bi se od početka posvetili onome što volimo i čime se želimo baviti. Hrvatski obrazovni sustav treba iz korijena promijeniti jer ovo nema smisla.

M., 8b

Svijet se smije jer naši učenici bubaju podatke

Danas djeca moraju znati površinu nekih kontinenata u četvornim kilometrima. 

Moraju znati industrijska područja, sve države i glavne gradove SAD-a, na što moja rodbina iz te iste zemlje umire od smijeha. Sve to sam i ja u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća morao učiti u osnovnoj školi. To, nažalost, samo znači da se ništa u programu obrazovanja nije promijenilo, dok se cijeli svijet promijenio tako da je neprepoznatljiv u odnosu na to vrijeme. 

Danas se industrija seli lakše nego ljudi, površine ili takve gluposti na Googleu imate za koju sekundu. Samo tada bi profesori morali razmišljati kako zaraditi plaću, a da djeca ne zaspu na nastavi. Mijenjajte sustav.

Petar Jeličić

Hrabroj Ranki država treba dati stipendiju

Bravo za hrabru Ranku Radovanović (14), koja brine o svojoj obitelji i odlična je učenica! Nadam se da ćeš dobiti stipendiju za srednju školu i neki dobar fakultet.

Gabriela Banić

Učitelji bi trebali (su)odlučivati o kurikulumima

Postoji Nacionalni plan i program te ga učitelji trebaju realizirati. Ali učitelji ne odlučuju o kurikulumu i to treba što prije promijeniti, a ne učitelje.

Sanja Lukić

Trebaju zavoljeti čitanje da ne bježe od lektire

Smisao lektire je da djeca nauče čitati, da steknu naviku čitanja. Ovo što imamo u školama je “povijest književnosti”,  priprema za studij komparativne književnosti,

Dalibor Perković

Alternativni pristupi neće to uvijek biti

Moja je iskrena želja da alternativni pristupi obrazovanju prestanu biti alternativni i prerastu u službene (mainstream) oblike/pristupe.

Se Pe Vu