Grčki parlament u srijedu bi se trebao izjasniti o prijedlogu zakona o strogim mjerama štednje koje kreditori zahtijevaju od Atene u zamjenu za dodjelu trećeg paketa pomoći.

Za usvajanje tih mjera bi, prema računici grčkog premijera Alexisa Tsiprasa, trebale glasati proeuropske opozicijske stranke, dok su se pojedini članovi njegove stranke Syriza pobunili protiv, kako ocjenjuju, drakonskih mjera štednje.

Da bi se sporazum uopće počeo provoditi, grčki parlament do kraja srijede mora, između ostalog, povećati porez na dodanu vrijednost, proširiti poreznu bazu i izmijeniti mirovinski zakon.

Parlament do ponoći mora usvojiti zakonska rješenja kojima će udovoljiti zahtjevima kreditora.

Štrajk javnog sektora

Dok zastupnici u parlamentu budu glasali o novom prijedlogu, zaposlenici državne uprave će održati štrajk u znak prosvjeda protiv mjera štednje. 

Od 9 do 17 sati neće biti autoprijevoza, a bolnice će primati samo hitne slučajeve. Prosvjed ispred parlamenta zakazan je za 19 sati. 

Tsipras: Ni sam ne vjerujem u dogovor

Grčki premijer Alexis Tsipras, nakon sklapanja  dogovora s čelnicima eurozone, rekao je u intervjuu za državnu televiziju kako ni sam ne vjeruje u dogovor koji je potpisao, ali ga je spreman provesti. 

- Preuzimam odgovornost za sve greške koje sam možda napravio, prihvaćam odgovornost za tekst u koji ne vjerujem, ali koji sam potpisao kako bih izbjegao katastrofu za državu, kolaps banaka - rekao je Tsipras, prenosi BBC.

Na najvažnije pitanje, je li definitivno prošla opasnost od Grexita, ne može još odgovoriti.

- Dok sporazum o bailoutu ne bude finaliziran, ništa nije sigurno -rekao je.

Tsipras je komentirao i spekulacije da bi mogao dati ostavku na dužnost premijera.

- Kapetan ne može napustiti brod tijekom oluje - rekao je te dodao da je važno ne stvarati nestabilnost u kritična vremena.

Podsjetimo, Grčka je pristala na velike rezove, smanjili su plaće i mirovine te podigli poreze u zamjenu za treći paket pomoći od 86 milijardi eura. Tsipras je pristao na mjere štednje iako su Grci 5. srpnja na referendumu izglasali da ne žele nove uštede. 

MMF: Grčkoj potrebno više novca

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je u međuvremenu kako će europski kreditori morati Grčkoj osigurati "daleko više" sredstava nego što pokazuju sadašnje procjene neophodnog otpisa duga potrebnog da bi se stabiliziralo financijsko stanje te zemlje, javlja Reuters.

Europska unija mora se odlučiti između dramatičnog produženja "grace perioda" na čak 30 godina, kao i produljenja perioda otplate duga, izravne isplate gotovog novca vladi za financiranje njenog deficita ili otpisa dijela duga.

Posljednja studija MMF-a pokazuje da će grčki dug porasti na gotovo 200 posto bruto domaćeg proizvoda u sljedeće dvije godine, u odnosu na ranije prognoze od 177 posto.

Prognoza za 2020. pokazuje da će nivo duga biti visokih 170 posto BDP-a, dok je ranija prognoza iznosila 142 posto.