Eurozona je ušla tehnički u recesiju, ali ona će biti plitka i kratkotrajna za razliku od prijašnjih. Hrvatska bi trebala imati i viši rast nego prosjek zemalja eurozone – poručio je  guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Posljednji put prije ulaska u eurozonu od Nove godine, HNB je održao redoviti brifing za novinare. I po njihovim projekcijama, za Hrvatsku ima i dobrih i loših vijesti. 

HNB predviđa da će sljedeće godine BDP porasti 1,4 posto, što je dvostruko više nego je predvidjela Vlada. 

- I u Europskoj uniji i Hrvatskoj je izbjegnut najgori scenarij koji je prijetio. Nema restrikcija energenata što bi dovelo do zaustavljanja proizvodnje i vodilo bi u dublju recesiju – poručio je guverner.

U eurozoni bi sljedeće godine rast trebao biti tek 0,5 posto. Ali i eurozona i Hrvatska će se i sljedeće godine boriti s inflacijom. Ona će usporiti, ali dok se u eurozoni očekuje od 6,3 posto, u Hrvatskoj će ona iznositi 7,5 posto na već ionako narasle cijene. Hrvatska trenutačno bilježi rekordne stope inflacije, a HNB predviđa da će prosjek ove godine biti 10,6 posto. 

Inflacija je dovela i do manje kupovne moći. Jer iako su plaće porasle 8,7 posto ove godine, za taj novac se može manje kupiti, odnosno realna plaća je zbog inflacije niža za 1,7 posto. HNB predviđa da će ipak sljedeće godine biti blag oporavak pa bi plaće sljedeće godine realno trebale porasti 0,5 posto. Zbog nedostatka radne snage, u Hrvatskoj ne bi trebala porasti nezaposlenost, štoviše, još bi se trebao povećati njihov broj. 

- U Hrvatskoj je inflacija izraženija jer veliki dio potrošačke košarice čine energija i hrana  - rekao je guverner.

Do kraja ožujka vrijedi Vladino ograničenje cijena na plin i struju, a i gorivo je još uvijek ograničeno. Ako Vlada nastavi i nakon ožujka ograničavati cijene, onda će inflacija biti sljedeće godine niža, ali će onda biti viša 2024. godine, stoji u analizi HNB-a
Cijene energenata će i dalje biti visoke, a to je jedan od glavnih razloga sporog gospodarskog oporavka. Visoki rizik je neizvjesnost o tome kako će i kada završiti ruska agresija na Ukrajinu. 

Na području zemalja eurozone HNB i Europska središnja banka čak predviđaju i rast cijena struje na 325 eura po megavatsatu, za razliku od sadašnje cijene od 262 eura. Ali bi trebala pasti cijena nafte, dok bi prirodni plin ostao na istoj razini kao i ove godine, oko 124 eura za megavatsat. Podsjetimo, u proljeće prošle godine je cijena plina bila oko 20-ak eura. 

Iz HNB-a su najavili i rast kamata za tvrtke i poduzeća  u Hrvatskoj, ali tvrde da će to biti sporije i manje od zemalja eurozone. Izbjegavali su bilo kakve točne projekcije koliko bi se trebale kretati prosječne kamate stambenih, potrošačkih kredita za građane, te cijena zaduženja za tvrtke. 

- Već sam ulazak u eurozonu je donio najniže povijesne kamate u Hrvatskoj. One će nešto porasti zbog politike Europske središnje banke o dizanju kamata. Cijena borbe protiv inflacije je usporavanje ekonomije – rekao je Vujčić.

Središnja banka je podigla kamate na dva posto, a još će rasti. Trenutačno hrvatske banke ne dobivaju nikakve kamate za novac u HNB-u. Banke će sada zarađivati, a osim toga im se ukida i zakonska rezerva i imat će više novca na raspolaganju. Baš zato rast kamata za građane i tvrtke ne bi trebao biti toliko izražen u Hrvatskoj za razliku od eurozone