Hrvatskoj je neophodan barem još jedan planet za ovakav način života, dio je to WWF-ova "Izvještaja o stanju planeta", vodeće studije koja se objavljuje svake dvije godine u cijelome svijetu, a koju potpisuje nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Međunarodne svemirske postaje. Hrvatska tako prema izračunu troši 2,36 planeta te se ubraja među zemlje koje pretjerano iscrpljuju resurse.

- Koristimo 50 posto više resursa nego što planet može proizvesti. Kako bi vratili zdravlje planetu, moramo riješiti uzrok problema: prekomjernu potrošnju i porast broja stanovništva - poručila je Irma Popović Dujmović iz hrvatskog ureda WWF-ova Mediteranskog programa. U usporedbi s Hrvatskom, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, dok Slovenija premašuje Hrvatsku trošeći 2,93 planeta.

- Država je dužna postaviti okvir za održivi sustav resursa. Promjene trebaju obuhvatiti energetiku, poljoprivredni kao i vodni sektor jer se upravo s vodom ponašamo kao pijani milijarderi. U Hrvatskoj najveću emisiju plinova stvaraju automobili pa se na tome području mora nešto poduzeti - naglasila je Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode. Naglasila je kako se otpad mora prestati tretirati kao smeće jer je riječ o vrijednoj sirovini kojom ćemo smanjiti pritiske na prirodne resurse.

- Ne čudim se što ljudi ne paze na okoliš jer im se prije toga treba osigurati sva potrebna infrastruktura kako bi odvajali otpad, ali kako bi i tim odvajanjem ostvarili i neke benefite poput smanjenih računa. Tako su primjerice motivirani smanjiti potrošnju električne energije kako bi im i računi bili manji - zaključila je ministrica Holy.