To je to što me zanima!

Hrvati za blagdan V.Gospe posjećuju svetišta u zemlji

Misa povodom Velike Gospe održat će se i u svetištu Majke Božje od Krasna na Velebitu. Misa počinje u 11 sati, vodit će je biskup Mile Bogović
Vidi originalni članak

Na blagdan Velike Gospe zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, predvodit će misu u svetištu u Mariji Bistrici. Misi koja će početi u 11 sati nazočit će i premijerka Jadranka Kosor. Splitsko-makaranski nadbiskup Marin Barišić bit će u jutarnjim satima u Sinju gdje misa počinje u 9.30 sati, a u popodnevnim će biti u  u Splitu gdje se slavi 100. obljetnica dolaska kapucina u grad. Svečana misa počinje u 18 sati. Đakovačko- osječki nadbiskup mons. Marin Srakić predvodit će svečanu misu u svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu s početkom u 10 sati. Već tradicionalno održat će se i misa na Trsatu koju će predvoditi riječki nadbiskup Ivan Devčić, a onda počinje u 18.30.  Misa će se održati i na Velebitu u svetištu Majke Božje od Krasna koja počinje u 11 sati, a predvoditi će je gospićko-senjski biskup Mile Bogović.
Blagdan Velike Gospe dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Blagdan je proglasio papa Pio XII. 1950. godine, a slavi se u velikom broju država. U Hrvatskoj je proglašen državnim blagdanom.

Idi na 24sata

Komentari 9

  • 15.08.2009.

    @zamet,,,i koji je zaključak ??

  • zamet 15.08.2009.

    i još.................... Kako je došlo do toga da se Mariju počelo štovati? Katolički svećenik Andrew Greeley rekao je: “Marija je jedan od najsnažnijih vjerskih simbola u povijesti zapadnog svijeta (...). Simbol Marije izravno povezuje kršćanstvo s drevnim religijama u kojima su se štovale božice majke” (The Making of the Popes 1978, SAD, 1979, stranica 227). Zanimljivo je saznati gdje je bilo potvrđeno učenje da je Marija Majka Božja. “Efeški sabor okupio se 431. u bazilici Bogorodice. Ondje, u gradu koji je bio općepoznat po štovanju Artemide, odnosno Dijane, kako su je Rimljani nazivali, gdje se nalazio njezin lik za koji se govorilo da je pao s neba, u sjeni velikoga hrama koji je od 330. pr. Kr. posvećen Magni Mater [Velikoj Majci] i koji je, prema predaji, Marijino privremeno boravište, teško se moglo očekivati išta drugo osim da se usvoji titula ‘Bogorodice’” (Edwin Oliver James, The Cult of the Mother-Goddess, New York, 1959, stranica 207).

  • zamet 15.08.2009.

    Ima još. Je li štovanje Marijinih slika i kipova u skladu s onim što naučava Biblija? Na Drugom vatikanskom saboru (1962-1965) donesene su odluke kojima se vjernici jasno potiču na štovanje Marijinih slika i kipova. “Ovaj najsvetiji Sinod (...) potiče sve sinove Crkve da zdušno podupiru kult, posebice liturgijski kult, Blažene Djevice. Sinod napominje da se običaji iskazivanja pobožnosti prema njoj trebaju čuvati kao što stoljećima preporučuje crkveno učiteljstvo te da se propisi iz prijašnjih vremena o štovanju slika i kipova Krista, Blažene Djevice i svetaca trebaju revno držati” (The Documents of Vatican II, stranice 94, 95).

Komentiraj...
Vidi sve komentare