Vladimir Gligorov, istraživač na bečkom Institutu za međunarodne ekonomske studije, u intervjuu za 24sataTV je rekao kako je opća ocjena da je trenutačna ekonomska kriza u Europi najgora poslije tzv. Velike depresije 30-ih godina prošlog stoljeća. Što se tiče same Europske unije, Gligorov kaže kako je ovo definitivno najveća kriza.

Na pitanje prijeti li zaista propast Eura Gligorov kaže da se taj rizik povećava zato što se sposobnost svjetskih lidera da se nose s krizom pokazala jako hrđavom te se očekuje da je prihvatljivo i rješenje raspada Europske monetarne unije. Dodaje kako je samo onda pitanje modaliteta i vremena kada će to biti. 

- Socijalni problemi koji postoje su veliki i ne možemo znati kako će se oni razvijati. U razvijenijim demokratskim zemljama to može dovesti do promjene vlade pa eventualno i do dolaska ekstremnih vlada, ali u okviru mirnog rješavanja tih odnosa - kaže Gligorov. Osim toga, kazao je kako na jugu Europe nisu isključeni socijalni sukobi i rješenja koja su nedemokratska. 

'Najgora strana ove hrvatske Vlade, više nečinjenje, nego činjenje' 

Gligorov smatra da je trenutačno najveći rizik taj što Hrvatska nema političko vodstvo koje omogućava neko ozbiljnije suočavanje s problemima. Kaže kako bi odlučna Vlada nakon izbora mogla krenuti s rješavanjem tih problema.

Ističe kako je Hrvatska u najtežim vremenima imala slabu Vladu. 

- U takvim su okolnostima prijevremeni izbori rješenje, ali to nije bilo i izgubljeno je godinu i pol dana. To je najgora strana ove Vlade, više nečinjenje, nego činjenje - zaključio je Gligorov. 

Rekao je i kako bi hrvatski bankarski sustav teško mogao preživjeti da banke u Austriji i Italiji propadnu. Dodaje i kako je i ranije upozoravao na sprječavanje gomilanja vanjskih dugova. 

"MMF dolazi dok je zemlja u jako dubokoj krizi"

Gligorov kaže da je važno za zemlju da se rade odgovorne i odlučne promjene. Kaže da bi promjena u monetarnoj politici mogla pomoći dugoročnim promjenama. Osim toga, smatra da je važno odmah početi s promjenama nakon izbora, jer to potiče kredibilitet zemlje. 

- Osnovni problem je nekonkurentnost hrvatske privrede i niski udio razmjenjivih dobara, posebno u sektoru industrije. Trebalo bi se voditi računa prije svega o tome - kaže Gligorov. Dodaje da bi bilo najvažnije nakon toga voditi računa o zaposlenosti, jer je stopa neaktivnosti u Hrvatskoj jako velika. 

Gligorov kaže da su iskustva s MMF-om takva da oni obično dolaze dok je zemlja već u dubokoj krizi, prilikom čega govore što bi ta zemlja zapravo trebala napraviti. 

- U ovom slučaju bi MMF mogao biti koristan, jer Hrvatska nije u toliko dubokoj krizi. Osim toga, mogao bi i financijski pomoći zemlji - kaže Gligorov. Dodaje da MMF može podržati planove koje vodeći u zemlji imaju, ali s druge strane može dati i savjet koji se nekima i neće svidjeti.