Bez komentara bio je ministar financija Boris Lalovac prije sjednice Vlade kada su u pitanju kritike čelnika lokalne samouprave na planiranu mini reformu . Vlada želi povećati neoporezivi iznos plaće s 2200 na 2600 kuna čime bi se najniža plaća povećala za oko 80 kuna. Najviša porezna stopa od 40% ubuduće primjenjivala na one s plaćom iznad 13.200 kuna, a ne kao dosad na one s 8800 kuna. Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Branko Grčić kazao je da je u ovoj priči ključno da ako do te reforme dođe, a najvjerojatnije hoće, da će se povećati plaće za više od milijun zaposlenih u Hrvatskoj, a to znači i efekt za sve njihove obitelji.

- Ključni efekt je povećanje osobne potrošnje koji bi trebao dati dodatni impuls gospodarstvu . Posebno kada imamo prve znakove oporavka mislim da bi i poticaj osobnoj potrošnji bio u ovom trenutku bio jako bitan da održimo te pozitivne trendove - kazao je.

'Reforma dijelom ide na teret lokalne samouprave'

Istina je nastavlja Grčić da to dijelom ide na teret lokalne samouprave u onom dijelu u kojem ona participira u porezu na dohodak.

- Mi imamo spremne i određene mjere kojima ćemo dijelom taj gubitak kompenzirati - rekao je.

Na pitanje koje su to mjere Grčić je uzvratio "otom potom" napomenuvši da će cijeli model kad bude gotov predstaviti predsjednik Vlade. Potpredsjednik Vlade osvrnuo se i na izmjene Zakona o strateškim investicijama . Prvi smjer je redefiniranje kriterija jer se u posljednjih pola godine pokazalo da ih poduzetnici teško mogu zadovoljiti. Posebno tu misli na osiguranje cijele financijske konstrukcije.

Izmjene Zakona o strateškim investicijama

- To moramo biti svjesni. Jednostavno ljudi u fazi pripreme projekta ne mogu sa sigurnošću tvrditi da imaju 100 posto osigurane novce za tu investiciju pa je logično da kad smo taj problem sada identificirali da tom dijelu neke stvari korigiramo - kazao je.

Druga korekcija ide na daljnje jačanje kapaciteta u smislu broja ljudi i struktura koji će pomagati da se odrađuju dosta kompleksne i zahtjevne procedure oko razmatranja svakog pojedinog strateškog projekta. Napominje da pet strateških projekata koji su prošli proceduru su izuzetno zahtjevni a koji su sumi vrijede preko 15 milijardi kuna što nije mala stvar.

- To je ogroman određeni posao i idemo dalje - poručio je.

Problemi uglavnom s privatnim investitorima

Grčić je naveo da je problem uglavnom s privatnim investitorima jer oni imaju jednim dijelom problema u ispunjavanju uvjeta.

-Ima i onih koji su se prijavili vrlo često na jednom papiru A4 formata, ali dokumentaciju nisu upotpunili. Naši ljudi u Ministarstvu gospodarstva uporno iz zovu, potiču i traže da odrade svoj dio posla - rekao je.

Mediji pritišću Vladu, a onda traže dlaku u jajetu

Na pitanje je li država s previše novca potpomagala svako radno mjesto u Ikei.

- Mi se ovdje susrećemo non stop s nekim apsurdima. Najprije pritišćete i vi mediji Vladu : učinite nešto da dođu investicije u Hrvatsku. Kad to napravimo onda tražimo dlaku u jajetu . Mislim da je to vrlo korisno upotrebljen novac . Ne radi se o 300 milijuna kuna nego je najveći dio ulaganja u infrastrukturu, koja je bila potrebna da se ovaj projekt pokrene, zapravo dala sama Ikea. Od 125 milijuna kuna uloženih u rekonstrukciju cestovnog prilaza 100 milijuna je financirala Ikea - zaključio je Grčić.

'Promjene će ići u korist građana'

Ministar poduzetništva Gordan Maras također nije želio otkrivati više detalja o mini poreznoj reformi o kojoj se razgovara u Vladi. Kazao je tek da će promjene ići u smjeru koji će biti u korist građana.

- Mislim da će svi pošteni poslodavci iskoristiti mogućnost da im radnici budu zadovoljniji i da zarade nekad 200, a nekad 300 kuna možda i više mjesečno - rekao je.

Pravo je vrijeme da se pokuša povećati osobna potrošnja

Maras je ustvrdio da se Vlada odlučila na ovaj iskorak da se ljude porezno rastereti i da se po prvi put nakon dugog vremena ide u porezno rasterećenje rada . Upitan je li ovo potpuni zaokret u odnosu na politiku koji je vodio bivši ministar Slavko Linić i Vlada sve do nedavno, ministar je odgovorio:

- Ne vidim to kao neki poseban zaokret zbog toga što je sada pravo vrijeme da se taj prostor otvori i da se pokuša malo pomoći da se poveća osobna potrošnja. Imali smo određene prioritete prve dvije godine. Sada u zadnjem dijelu mandata imamo ovaj prioritet da ljudi mogu povećati osobnu potrošnju - rekao je.

Odgovorio je i od kuda sada prostor državi da se odrekne tog poreza iako znamo da nam je deficit velik i da ga moramo smanjivati:

- Jedan dio deficita će se nadoknaditi dodatnim prihodima ako to bude rezultiralo povećanjem prihoda u proračun kroz veći PDV, a jedan dio će se nadoknaditi racionalizacijom troškova - kazao je.

Vjerujem da će gradovi naći prostora da uštede

S obzirom na negodovanje pojedinih lokalnih čelnika jer će zbog reforme izgubiti dio prihoda, Maras navodi:

- Vi ćete vidjeti neke gradove kako taj novac troše da bi donirali udruge građana, sportske klubove i određene stvari koje nisu u Hrvatskoj. Tako da vjerujem da će oni naći prostora da i oni malo uštede - zaključio je.